Sud Bosne i Hercegovine u Sarajevu u Vijeću za upravne sporove protiv Odluke o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova Centralne izborne komisije BiH od 11. marta 2020. godine, tužene Parlamentarne skupštine BiH - Predstavnički dom, na nejavnoj sjednici održano dana 21. aprila, donio je presudu da se ta tužba odbije, kazao je za Fenu predsjednik CIK-a Suad Arnautović.
Ističe da je Sud kao razlog naveo da je osporena Odluka Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakonita i pravilna.
"Ovo iz razloga jer se Izbornim zakonom BiH uređuje izbor članova Parlamentarne skupštine BiH i članova Predsjedništva BiH, te utvrđuju načela koja vrijede za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Prema Izbornom zakonu BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je ovlašten da imenuje članove Centralne izborne komisije BiH sa liste kandidata, a ako se ova lista ne dostavi Predstavničkom domu PSBiH u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK BiH, Predstavnički dom PSBiH predlaže i imenuje članove CIK-a", pojasnio je Arnautović.
U konkretnom slučaju, dodao je, Predstavnički dom PSBiH je predložio i imenovao članove CIK-a BiH iz reda srpskog, odnosno bošnjačkog naroda, na osnovu svojih zakonskih ovlaštenja kako je to propisano Zakonom, iz razloga što Komisija za izbor i imenovanje nije u zakonom predviđenom roku od 30 dana prije isteka mandata prethodnih članova Izborne komisije BiH dostavila listu kandidata.
Arnautović je istakao da je Sud zaključio da je imenovanje izvršeno u skladu s ovlaštenjima sadržanim u citiranim propisima Izbornog zakona BiH kao i sa ustavnim ovlaštenjima Predstavničkog doma PSBiH sadržanim u Ustavu BiH.
Pojašnjava da prema Ustavu BiH, PSBiH ima dva doma, Dom naroda i Predstavnički dom, a da je Parlamentarna skupština, između ostalog, nadležna i za “ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta”.
"Kako je u konkretnom slučaju u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine imenovanje članova CIK-a u nadležnosti Predstavničkog doma PSBiH te da imenovanje vrši prvenstveno s kandidatske liste koju utvrđuje Komisija za izbor i imenovanje člana Centralne izborne komisije, te kako na osnovu činjenica i dokaza sadržanih u spisu predmeta navedena procedura od komisije za imenovanje nije izvršena, odnosno nije dostavljena lista kandidata u zakonskom roku, Sud je stanovišta da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u postupku imenovanja članova Centralne Izborne komisije BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BiH, na koji način je osigurano da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ima sedam članova u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine", kazao je Arnautović.
Prema ocijeni ovog Vijeća su, naglasio je, paušalni prigovori tužitelja da imenovani kandidati za članove Centralne izborne komisije nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci, te da ne mogu obnašati dužnost u tijelima stranke, udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana sa strankom niti mogu biti uključeni u bilo kakvu stranačku aktivnost i da tuženi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine BiH nije vodio računa da Centralna izborna komisija bude sastavljena na način propisan članom 2.5.1. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
"To je iz razloga što u spis nisu dostavili niti jedan dokaz na navedene tvrdnje, a u konkretnom slučaju iz spisa proizilazi da su Odlukom o imenovanju umjesto dva člana iz reda srpskog naroda imenovana nova dva člana iz reda srpskog naroda, isto tako iz reda bošnjačkog naroda - umjesto dva prethodna imenovana su dva nova člana iz čega proizilazi da je Komisija nesporno sastavljena u skladu s Zakonom", istakao je.
Osim toga, Arnautović kaže da se u presude navodi da su neosnovani prigovori tužitelja da je tuženi izborom novih članova CIK-a, povrijedio konkursnu proceduru budući da u konkretnom slučaju nije ni provođena iz razloga što od strane Komisije za izbor nikad nije ni dostavljena lista kandidata, već je tuženi u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima predložio i imenovao nove članove, prije svega iz razloga što je Komisija za izbor i imenovanja propustila unutar zakonom propisanog roka od 30 dana prije isteka mandata tužitelja, provesti zakonom propisanu proceduru i predložiti novečlanove za izbor i imenovanje tuženom.
"Komisija za izbor i imenovanje, koju je tada predvodila Borjana Krišto, bojkotirala je rad PSBiH i svih tijela krajem 2018. i 2019. godine, što je i razlog zašto je Komisija propustila provesti propisanu proceduru i predložiti nove članove CIK-a u skladu sa zakonskim rokom", kazao je.
Ističe da je Sud konstatovao da pravne posljedice prekoračenja prekluzivnog roka imaju za posljedicu gubitak prava za provođenje procedure i predlaganje za izbor i imenovanje kandidata za članove Centralne Izborne komisije, kako je to i propisano Izbornim zakonom BiH.
