Kako su naveli američki istraživči, ljudi koji kasno odlaze na spavanje, kao i ljudi koji se kasno bude, imaju oko 19 odsto veći rizik da dobiju dijabetes tipa 2.
Autor studije dr. Tijani Huang iz bolnice Bringham, istakao je da su obrasci spavanja „djelimično genetski determinisani, i da ih je teško izmijeniti“.
Činjenica da li ste noćna sova ili ranoranilac, poznata i kao hronotip spavanja, utiče na obim struka, plodnost, nivo tolerancije na bol, na rizik od oboljevanja od raka. Ritam našeg sna ima značajan uticaj na ličnost.
Nedavna studija je pokazala da noćne ptice češće imaju mračne osobine ličnosti, uključujući narcizam i laganje.
Naučnici iz Sidneja istakli su da je svaka reakcija u tijelu pod uticajem našeg unutrašnjeg sata. I upravo taj unutrašnji sat omogućava ranoraniocima da se probude rano, a noćnim pticama da ostanu budne cijelu noć.
"Mnogi ljudi vole da odu na spavanje kasno u noć, i često se nazivaju 'sovama'. Po novim istraživanjima 'noćne sove' moraće da obrate više pažnje na svoj način života, jer njihov večernji hronotip može povećati rizik od dijabetesa tipa 2", istakao je doktor.
Pod hronotipom naučnici podrazumijevaju prirodnu sklonost pojedinca da pokreće aktivnosti i spava u različito vrijeme.
Istraživački tim u svojim studijama naveo je da ljudi koji imaju nepravilne obrasce spavanja mnogo češće imaju problema sa kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom.
Na sve te zdravstvene nedostatke i predispozicije za razvoj pomenutih bolesti utiče i način života.
Istraživački tim je analizirao podatke sakupljene od 63.000 medicinskih sestara i uključio hronotip koji su sami prijavili dok su prikupljane informacije o kvalitetu ishrane, težini, indeksu tjelesne mase (BMI), vrememu odlaska na spavanje i navike u piću i pušenju.
Jedan od devet učesnika studije je prijavio da ima „definitivno večernji“ hronotip, dok je nešto više od trećine izjavilo da ima „definitivno jutarnji“ hronotip.
Večernji hronotip je bio povezan sa značajno povećanim rizikom od dijabetesa (19 odsto).
