Svjetski naučnici sada su na putu da tačno objasne na koji to način virus SARS-CoV-2, osim mozga, srca, krvnih žila, uništava i ključna tkiva za metabolizam ljudskog organizma.
Vrlo brzo tokom pandemije koronavirusa postalo je jasno da uzročnik covida-19, osim pluća, napada i bubrege, krvne žile, mozak i srce. Već prva upozorenja ljekara spominjala su kao posebno ranjive grupe, između ostalih, i oboljele od dijabetesa.
Djelovanje imunološkog sistema
Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u The New England Journal of Medicine pokazuju da je veza između covida-19 i dijabetesa dvosmjerna.
„Kod pacijenata s Covidom-19 primijećen je razvoj novih dijabetesa kao i teških metaboličkih komplikacija ranijeg dijabetesa, uključujući dijabetičku ketoacidozu i hipersmolarnu komu, koja iziskuje vrlo visoke doze inzulina“, stoji u naučnom dokumentu.
Šesnaest naučnika iz cijelog svijeta potpisuju članak u kojem se opisuje razvoj dijabetesa, najčešće nalik dijabetesu tipa 1. U tim slučajevima imunološki sistem pacijenta napada beta ćelije gušterače, odnosno ćelije koje proizvode inzulin. Ljudski organizam zbog toga više nije u stanju kontrolirati razinu šećera u krvi.
I dok su naučnici definitivno utvrdili podudarnost između covida-19 i učestalosti dijabetesa kod ljudi, kako ti mehanizmi tačno funkcioniraju, još nije sasvim jasno. Virus SARS-CoV-2, odnosno uzročnik covida-19, veže se za receptore ACE-2, što odgovara tačno onim poremećajim glavnih metaboličkih organa i tkiva koja se primjećuju kod teških ili težih slučajeva oboljelih od Covida-19.
Iako tačan mehanizam djelovanja koji potom dovodi do dijabetesa nije dokazan, čini se vjerovatnim, stoji u rezultatima istraživanja, da zbog toga kod oboljelog može nastati poremećaj metabolizma glukoze, odnosno pogoršanja starog dijabetesa, ponovnog pojavljivanja starog ili, pak, pojave sasvim novog dijabetesa.
Ovo istraživanje važno je i kao upozorenje ljekarima širom svijeta da obrate pažnju na opasnost od još jedne teške komplikacije covida-19, ali i kao izvor niza pitanja koje autori istraživanja ostavljaju otvorenima.
Važna otkrića
Koliko je čest slučaj da se dijabetes pojavljuje kod oboljelog od covida-19 koji ranije nije imao dijabetes? Je li pritom riječ o tipu 1, o tipu 2 ili čak o sasvim novom tipu dijabetesa? Odakle sličnost s djelovanjem ovog virusa na razvoj dijabetesa, s nekim ranijim otkrićima djelovanja nekih drugih koronavirusa na dijabetes, iako bitno manje dramatičnih razmjera?
Ovakva otkrića od ogromne su važnosti za preživljavanje oboljelih od covida-19 u svijetu u kojem s dijabetesom živi, prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes, 420 miliona ljudi. Još i prije pandemije covid-19, procjenjivalo se da će do 2045. od dijabetesa patiti 629 miliona ljudi.
S ovakvim razvojem događaja, kad svijet čeka 10-miliontog oboljelog od covida-19 i kad WHO upozorava na prijetnju miliona mrtvih, „poput španske gripe“, povezanost dijabetesa i covida-19 postaje neizmjerno važna za što je bolje razumijevanje bolesti.
