Novo istraživanje objavljeno u časopisu Addiction sugerira da bi pušenje moglo dovesti do povećanog nakupljanja masnoće na trbuhu, posebno one vrste masnoće koja se nalazi duboko u trbušnoj šupljini.
Studija koju su proveli istraživači sa Univerziteta u Kopenhagenu pokazuje da i početak pušenja te uporno pušenje tokom života mogu pridonijeti nakupljanju visceralne masnoće, vrste nezdrave masnoće povezane s povećanim rizikom od moždanog udara, bolesti srca, dijabetesa i demencije.
Dr. Germán Carrasquilla, glavni autor studije, istaknuo je da nakupljanje masnoće izazvano pušenjem više utječe na visceralnu nego na potkožnu masnoću. Čini se da ovaj utjecaj postoji bez obzira na druge čimbenike kao što su socioekonomski status, korištenje alkohola, ADHD ili rizično ponašanje.
Sa stajališta javnog zdravlja ovi nalazi naglašavaju važnost široko rasprostranjenih nastojanja da se spriječi i smanji stopa pušenja, budući da to može pomoći u ublažavanju abdominalne visceralne masnoće i s njom povezanih hroničnih bolesti. Rješavanje jednog velikog zdravstvenog rizika kao što je pušenje indirektno ublažava drugi značajan zdravstveni rizik.
Unatoč tome što pušači često imaju manju tjelesnu težinu u usporedbi s nepušačima, imaju tendenciju nakupljati više abdominalne i visceralne masnoće. Ranije nije bilo jasno je li pušenje izravno uzrokovalo ovo nakupljanje visceralne masnoće ili su u igri bili neki drugi faktori.
Istraživači su upotrijebili sofisticiranu metodu statističke analize kako bi procijenili ima li pušenje uzročnu vezu s nakupljanjem masnog tkiva na trbuhu. Iskoristili su podatke iz različitih genetskih studija kako bi istražili ovu vezu i kontrolirali varijable kao što su socioekonomsko porijeklo i konzumacija alkohola.
Njihovi su nalazi pokazali da bi i početak pušenja i nastavak pušenja tijekom vremena mogli uzročno povećati abdominalnu masnoću, što je dokazano većim omjerom struka i bokova. Međutim, nisu pronašli dokaze koji povezuju intenzitet pušenja s distribucijom trbušne masnoće. Zanimljivo je da njihova analiza također ukazuje na to da veća abdominalna masnoća potencijalno može povećati intenzitet pušenja.
Dr. Jonathan Klein sa Univerziteta Stanford za Medical News Today naglašava kako ova studija pruža ključne dokaze o učincima duhana i nikotina na abdominalno salo. Odbacuje mišljenje da samo genetski ili porodični faktori doprinose ovom fenomenu, ističući izravan utjecaj pušenja na upalne puteve koji dovode do nakupljanja trbušne masnoće.
Prestanak pušenja, iako je koristan za cjelokupno zdravlje, ponekad može dovesti do debljanja, što može odvratiti neke pušače od pokušaja prestanka.
Učinci nikotina na suzbijanje apetita i povećana brzina metabolizma mogu se smanjiti nakon prestanka pušenja, što dovodi do povećane žudnje za hranom i posljedične tendencije da se pušenje zamijeni jedenjem.
Suprotno uobičajenoj pogrešnoj predodžbi koju održava oglašavanje duhanske industrije, pušenje ne čini ljude samo po sebi mršavima. Umjesto toga, prestanak pušenja često dovodi do debljanja zbog povećanog apetita i zamjene pušačkih navika prehrambenim navikama. Važno je razotkriti ovaj mit i naglasiti mnoštvo zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem, naglašavajući hitnu potrebu za prestankom pušenja.
