Ako se vratimo u doba Pangeje (prije 200-300 miliona godina), superkontinenta koji je činio svjetski kopneni masiv, planeta je bila razumljivo drugačije mjesto. Toliko drugačije, zapravo, da naučnici vjeruju kako je postojalo razdoblje u kojem je kišilo milion do dva miliona godina. Tokom 1970-ih i 1980-ih, geolozi su otkrili neobične slojeve taložene u nekim drevnim stijenama koje datiraju prije otprilike 232 miliona godina.
Jedna grupa istraživača, koji su djelovali u istočnim Alpama, istraživali su sloj siliklastičnog taloženja deponiranog u karbonatu, dok je tim u Ujedinjenom Kraljevstvu proučavao sloj sive stijene pronađene unutar poznatog crvenog kamena pronađenog na tom području. Ova dva otkrića, kao i druga diljem svijeta, ukazivala su na sličan zaključak - u jednom trenutku, Zemlja je imala prilično dugo razdoblje suše, a zatim je počela padati kiša.
Geolozi su mogli zaključiti da je na početku doba dinosaurusa postojalo neuobičajeno vlažno razdoblje. Ovo razdoblje poznato je kao karnijski pluvijski događaj i tražilo je veće istraživanje oko toga zašto je počelo kišiti na tako dug period. Vjeruje se da je razlog velik porast vlage, koji je mogao nastati uslijed masivne vulkanske erupcije Wrangellia Large Igneous Province.
Nije bilo lijepo na Zemlji
To bi rezultiralo porastom globalnog zagrijavanja, što bi zatim zagrijalo okeane i uzrokovalo veću vlažnost zraka. Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the Geological Society ukazalo je na to da je ovo vlažno razdoblje bilo sjajno za dinosauruse koji nisu izumrli.
Omogućilo im je diverzifikaciju nakon haotičnog razdoblja koje je obilježilo stalne vulkanske erupcije. "Nakon masivnih izumiranja biljaka i ključnih biljojeda na kopnu, dinosaurusi su očigledno bili glavni korisnici svega u vrijeme oporavka, brzo se šireći najprije iz Južne Amerike, a zatim na svim kontinentima. To bi moglo biti jedno od najvažnijih brzih događaja u historiji života u smislu porijekla većine ključnih kladenata koji čine modernu faunu kopnenih tetrapoda, tačnije, kornjača, krokodila, guštera i sisavaca", zaključuju naučnici.
