Krajem prošle sedmice, Thomas Maddens, režiser i aktivista iz Belgije, primijetio je nešto čudno. Video o Palestini koji je postavio na TikTok uz riječ "genocid" iznenada je prestao dobivati angažman na platformi nakon početnog skoka.
Maddens je jedan od stotina korisnika društvenih medija koji optužuju najveće svjetske platforme društvenih medija – Facebook, Instagram, X, YouTube i TikTok – da cenzuriraju račune ili aktivno smanjuju doseg propalestinskog sadržaja, što je praksa poznata kao 'zabrana sjena'.
Autori, aktivisti, novinari, filmaši i redovni korisnici širom svijeta rekli su da platforme skrivaju postove koji sadrže hashtagove poput “FreePalestine” i “IStandWithPalestine”, kao i poruke koje izražavaju podršku civilima Palestincima koje su ubile izraelske snage.
Neki korisnici su također optužili Instagram, čiji je vlasnik Meta, da samovoljno uklanja postove u kojima se jednostavno spominje Palestina zbog kršenja "smjernica zajednice". Drugi su rekli da su njihove Instagram priče skrivene zbog dijeljenja informacija o protestima podrške Palestini u Los Angelesu i području zaljeva San Franciska. Neki su se navodno žalili i na riječ "terorista" koja se pojavljuje pored njihovih biografija na Instagramu.
Smanjen broj dosega - greška?!
U objavi na X od 15. oktobra, glasnogovornik Mete Andy Stone okrivio je smanjen doseg postova za grešku.
"Ova greška je podjednako uticala na naloge širom svijeta i nije imala nikakve veze sa temom sadržaja – i popravili smo je što je prije moguće“, napisao je Stoun.
Kada je upitan o optužbama za 'zabranu iz sjene', Stone je Al Jazeeru uputio na post na blogu koji je Meta objavila u kojem ističe svoje najnovije napore u borbi protiv dezinformacija u vezi s ratom Izrael-Hamas. U objavi se navodi da se korisnici koji se ne slažu s odlukama kompanije o moderiranju mogu žaliti.
BBC je prenio da se Meta izvinio što je dodao riječ terorista na propalestinske račune, rekavši da je problem koji je "nakratko uzrokovao neprikladne prijevode na arapskom" riješen.
Glasnogovornik TikToka rekao je za Al Jazeeru da kompanija “ne moderira niti uklanja sadržaje zasnovane na političkim osjetljivostima”, dodajući da platforma uklanja “sadržaj koji krši smjernice zajednice, a koje se podjednako odnose na sav sadržaj na TikToku”.
YouTube i X nisu odgovorili na zahtjeve Al Jazeere za komentar. Grupe za građanska prava ne vjeruju u poricanja platformi.
Prijetnja slobodi izražavanja
Ovog mjeseca, 48 organizacija, uključujući 7amleh, Arapski centar za unapređenje društvenih medija, koji se zalaže za digitalna prava palestinskog i arapskog civilnog društva, izdalo je saopštenje pozivajući tehnološke kompanije da poštuju palestinska digitalna prava tokom rata koji je u toku.
"Zabrinuti smo zbog značajne i nesrazmjerne cenzure palestinskih glasova putem uklanjanja sadržaja i skrivanja hashtagova, između ostalih kršenja", navodi se u saopštenju. “Ova ograničenja za aktiviste, civilno društvo i branitelje ljudskih prava predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja i pristupa informacijama, slobodi okupljanja i političkom učešću.”
Jalal Abukhater, menadžer za zagovaranje 7amleha, rekao je za Al Jazeeru da je organizacija dokumentirala 238 slučajeva propalestinske cenzure, uglavnom na Facebooku i Instagramu. To uključuje uklanjanje sadržaja i ograničenja računa.
"Postoji nesrazmjeran napor koji cilja na sadržaje koji se odnose na Palestinu", rekao je Abukhater u intervjuu za Al Jazeeru. “Nasuprot tome, službeni izraelski narativ, koliko god je bio pretjerano nasilan, dobio je više slobode jer Meta smatra da dolazi od “službenih” entiteta, uključujući izraelsku vojsku i vladine zvaničnike.”
'Cenzura'
26-godišnja marketing menadžerka iz Brisela koja je tražila da ostane anonimna kako bi zaštitila svoj identitet, primijetila je da je angažman koji je dobila na Instagram Stories naglo opao kada je objavila o Palestini sa svog ličnog naloga. “Imam oko 800 pratilaca i obično dobijem 200 pregleda za priču”, rekla je za Al Jazeeru. “Ali kada sam počela da objavljujem o Palestini, primijetila sam da su moji pregledi opali.”
Žena je rekla da je zabrinuta jer njena priča nije sadržavala grafičke slike niti je uključivala govor mržnje. „[Bili su na planu] razumijevanja da su Palestinci ljudi i da zaslužuju da žive slobodno u miru u regionu“, rekla je ona. “Zašto se to cenzurira?”
Druga korisnica Instagrama, 29-godišnja mašinska inženjerka iz Indije koja je takođe zatražila anonimnost, primijetila je da njene Instagram priče o protestima u Los Anđelesu i kalifornijskom zalivu nemaju pregleda čak ni nakon sat vremena. „To je bilo neobično“, rekla je. Potom je objavila selfi, koji je dobio uobičajeni angažman kao i obično, rekla je.
Drugi korisnici su imali slična iskustva i sami su se žalili na platforme društvenih medija. „Nakon što sam jučer objavio Instagram priču o ratu u Gazi, moj nalog je bio zabranjen“, objavio je novinar Azmat Khan, dobitnik Pulitzerove nagrade, na X. „Mnoge kolege i prijatelji novinari su prijavili isto. To je izuzetna prijetnja protoku informacija i kredibilnom novinarstvu o ratu bez presedana.”
Pakistanska spisateljica Fatima Bhutto također je rekla da joj Instagram zabranjuje komentare i prikaze priča. „Učim toliko toga o tome kako demokratije i velika tehnologija rade zajedno na suzbijanju informacija tokom ilegalnih ratova za koje nisu u stanju da daju saglasnost“, objavila je na X. U videu koji je objavila na Instagramu, rekla je da se njene objave ne prikazuju gore u feedovima njenih pratilaca na platformi.
Khan i Bhutto nisu odgovorili na zahtjeve za komentar Al Jazeere.
Ameer Al-Khatahtbeg, 25-godišnji osnivač i glavni urednik Muslim, novinske web stranice koja se fokusira na muslimanska pitanja, primijetio je da su postovi iz publikacije dosegnuli znatno manji broj ljudi na Instagramu u posljednjih nekoliko dana, što je naglo palo od 1,2 miliona prije početka rata, na nešto više od 160.000 sedmično nakon rata.
“Najveći oblik cenzure koji se primjenjuje je prema bilo kojem računu koji spominje ključne riječi kao što su 'Palestina', 'Gaza', 'Hamas', čak i 'Al Quds' i 'Jerusalem' u Instagram pričama i objavama uz hashtagove kao što su # FreePalestine i #IStandWithPalestine”, rekao je Al-Khatahtbeg za Al Jazeeru. “Ove objave ne stižu do Instagramove Explore stranice i pojavljuju se na glavnom feedu ljudi nekoliko dana kasnije.”
Muslim nije bila jedina publikacija koja je optužila platforme društvenih medija za cenzuru. Nekoliko dana nakon što je Hamas prvi put napao Izrael, Mondoweiss, propalestinski medij sa sjedištem u Sjedinjenim Državama, rekao je da je TikTok zabranio njegov račun i vratio ga samo nekoliko sati kasnije nakon negodovanja na internetu. Kuds News Network sa sjedištem u Palestini objavila je na X da je Meta suspendovala njenu Facebook stranicu.
Ovo nije prvi put da su platforme društvenih medija optužene za cenzuru palestinskih glasova.
Nezavisni izvještaj koji je naručila Meta nakon izraelskog rata u Gazi 2021. i koji je objavljen godinu dana kasnije otkrio je da je kompanija negativno utjecala na ljudska prava palestinskih korisnika u područjima kao što su „sloboda izražavanja, sloboda okupljanja, političko učešće i nemogućnost -diskriminacija”.
Prema nalazima koje je 7amleh podijelio s Al Jazeerom, Facebook je primio 913 apela izraelske vlade da ograniči ili ukloni sadržaj na svojoj platformi od januara do juna 2020. Facebook je pristao na 81 posto ovih zahtjeva.
“Ovo nije novo. Palestinci su se i ranije suočavali s cenzurom od strane Mete, a opet je doživljavaju”, rekao je Al-Khatahtbeg za Al Jazeeru. Portparol Mete nije odgovorio na zahtjev za komentar.
'Prevariti algoritam'
Neki ljudi koji su rekli da su iskusili cenzuru na društvenim mrežama pribjegavaju zaobilaznim rješenjima.
Na primjer, prilikom objave na Instagramu, palestinski aktivista koji nije želio da bude imenovan zbog svoje sigurnosti rekao je za Al Jazeeru da su "počeli razbijati" riječi. “Kada sam napisao 'Palestina' ili 'etničko čišćenje' ili 'aparthejd', razbio bih riječ tačkama ili kosim crtama. Zamijenio bih slovo 'A' sa '@'. Ovako sam počeo da obmanjujem algoritam.”
Mohammad Darwish, 31, osnivač Bydotpy, blockchain kompanije sa sjedištem u Kairu, Egipat, kreirao je web stranicu pod nazivom “Free Palestine.bydotpy” koja automatizira isti proces. Upisivanjem "Gaza" na njegovu web stranicu, na primjer, automatski se mijenja u "ğaza", koju korisnici zatim mogu kopirati i zalijepiti u aplikaciju društvenih medija po svom izboru.
"Ne volim da me bilo ko kontrolira, a tokom tenzija u Sheikh Jarrah, palestinskom naselju u istočnom Jerusalemu, doživio sam mnoga ograničenja", rekao je Darwish za Al Jazeeru, dodajući da ga je Facebook također upozorio na širenje "govora mržnje" onda.
„Kao zajednica programera, imamo princip da 'nema ništa što se ne može uraditi sa kodom.' Tako sam razvio ovaj alat, koji ima dvije verzije, jednu za arapski jezik, a drugu za engleski,” on rekao je.
"Funkcija alata je da promijeni oblik rečenica kako bi umjetnoj inteligenciji i Facebook algoritmima otežalo razumijevanje značenja teksta", dodao je.
Ubrzo nakon što je primijetila pritužbe korisnika na cenzuru propalestinskog sadržaja na društvenim mrežama, advokatska firma sa sjedištem na Floridi pod nazivom Muslim Legal koja se fokusira na pomoć američkim muslimanima, postavila je stranicu na svojoj web stranici na kojoj je svako ko se suočio s takvom cenzurom mogao podijeliti svoje iskustvo. U vrijeme objavljivanja, Muslim Legal je primio više od 450 podnesaka.
“Primijetili smo da su stranice koje su jednostavno progovarale za pravdu za Palestince jednostavno zatvorene i zabranjene bez upozorenja”, rekao je Hassan Shibly, osnivač firme, u intervjuu za Al Jazeeru. “Također smo viđali ljude koji su bili ograničeni zbog nevinih komentara.”
Shibly sada pokušava prenijeti ove žalbe na platforme kako bi ih pokušao riješiti.
„Korišćenje društvenih medija od strane zajednice je od suštinskog značaja“, rekao je on. “To je jedan od načina na koji se možemo suprotstaviti islamofobičnim narativima. To je jedan od načina na koji možemo razotkriti ratne zločine koji se dešavaju. I to je jedno od oruđa koje imamo da uklonimo propagandu i dezinformacije koje se koriste da opravdaju etničko čišćenje koje se dešava u Palestini od strane Izraelaca.”
