Sigurnosna zabrinutost Turske u pogledu nordijskih nastojanja za članstvo u Sjevernoatlantski savez (NATO) je legitimna i mora se riješiti, izjavio je u ponedjeljak generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson, uoči samita NATO-a u Madridu, Stoltenberg je rekao da "nijedan saveznik nije više patio zbog terorista... uključujući teške napade terorističke grupe PKK-a".
Šef NATO-a je rekao da alijansa treba da udvostruči napore u borbi protiv terorizma, a tokom samita u glavnom gradu Španije biće sazvana posebna sjednica posvećena naporima NATO-a u borbi protiv terorista.
“Sada zajednički radimo na sporazumu između Švedske, Finske i našeg saveznika Turske kako bismo dalje rješavali sigurnosne probleme, uključujući izvoz oružja i borbu protiv terorizma”, rekao je Stoltenberg.
Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za ulazak u NATO 18. maja, što je odluka podstaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara. Turska, dugogodišnja članica alijanse, izrazila je primjedbe na njihove kandidature za članstvo, kritikujući te zemlje zbog tolerisanja pa čak i podržavanja terorističkih grupa kao što su YPG/PKK-a i FETO.
Svi zahtjevi za članstvo u NATO-u moraju biti jednoglasno prihvaćeni u 30-članom savezu.
Švedska premijerka Andersson jer rekla da je njihov stav u vezi sa PKK-om "kristalno jasan".
"Evropska unija ih je označila kao terorističku organizaciju, a takvom je smatra i Švedska. Švedska najoštrije osuđuje terorizam. Nedvosmisleno smo posvećeni borbi protiv terorista u svim oblicima”, rekla je Andersson i dodala:
“Švedska će u duhu solidarnosti doprinijeti sigurnosti NATO-a u cjelini, uključujući Tursku".
PKK-a je separatistička organizacija koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turskoj, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Tokom višedecenijske terorističke kampanje protiv Turske teroristi PKK-a ubili su najmanje 40.000 ljudi.
