Gradić Stolac je 23. aprila ove godine pogodio najjači zemljotres u posljednjih 50 godina na području Bosne i Hercegovine. Stradala je jedna osoba, a više ih je povrijeđeno, dok je na brojnim objektima u Hercegovini zabilježena materijalna šteta.
Profesorica geografije na Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu u Sarajevu za Anadolu Agency (AA) je rekla da je potres u Stocu podsjetio na vrlo složenu tektoniku Hercegovine.
Intezivne rasjedne zone
"Zemljina kora podijeljena je na litosferene ploče. One imaju granice, a na tim granicama događa se nadogradnja litosfere na jednoj i njen povratak u mantiju, s druge strane. Posljedica tih kontakata su vulkani i potresi. Geološke strukturne cjeline u Hercegovini oblikuju se odnosom Jadranske mikroploče i Dinarske cjeline.
To su izuzetno dugotrajni procesi. Reljef Hercegovine pokazuju jasnu dinarsku konfiguraciju kulisa. Znači to kako su ustvari reljefne cjeline posložene paralelno pravcem SZ-JI, jer ih oblikuju stres koji dolazi iz pravca SI i kontakt s Jadranskom mikropločom.
Usljed tog sudara zemljina kora puca, lomi se, drobi, propinje, nastaju rasjedi pravca SZ-JI duž kojih se oblikuju planinski hrbati, polja u kršu, zaravni i riječne doline. Dinaridi se polako izdižu duž navedenih rasjednih linija, a sve se skupa navlači ka jugoistoku gdje su oni i najvisočiji", kazala je Musa.
Rasjedi su zone s najizraženijom tektonskom aktivnošću što se odražava kroz potrese.
"Svako polje u kršu je u stvari neka vrsta tektonskog lonca, jer je omeđeno rasjedima. Na svakom rasjedu vrši se 'odušivanje' nakupljene energije i može se desiti potres. Najjači potresi su na mjestima najjačih kontakata listosfernih ploča i na presjecištima rasjeda.
Rasjedi se dijele po dubinama. Najjednostavnije rečeno, na području Hercegovine najznačajniji je rasjed koji ide od Vranice preko Konjica na Zelengoru te onaj koji ide sjeveroistočnim rubom Mostarske zavale na Nevesinje i dalje prema Trebinju do Zubaca. Od njega ili ka njemu idu brojni manji rasjedi", pojasnila je Musa.
S obzirom na uzrok nastajanja ima više vrsta potresa.
"Svaka aktivnost litosfernih ploča ima za posljedicu pojavu vulkanske aktivnosti ili potresa. Njihova jačina ovisi o udaljenosti od mjesta kontakata litosfernih ploča. To su potresi kao rezultat tektonske aktivnosti litosfernih ploča, ali ima i druge vrste potresa i čini se kako je ovaj stolački upravo takav", dodala je Musa.
Posljedice antropogenog utjecaja
Hercegovina je u prošlom stoljeću bila prostor izgradnje velikih hidroakumulacionih sistema na rijekama Neretvi, Rami, Trebišnjici, a započet je i megaprojekt Gornji horizonti čija realizacija je intenzivirana zadnjih godina u krškim poljima Istočne Hercegovine.
"Da bi razumjeli ovu tematiku moramo je opet pojednostaviti. Smatra da je upravo skupljanje voda iz hidrološkog podzemlja na području istočne Hercegovine u HE Gornji horizonti ispraznio podzemne rezervoare voda te u tim šupljinama, odnosno vodom praznim područjima, dolazi do izvjesne konsolidacije stjenskih masa, što uvjetuje ovakvu vrstu urušnih potresa.
Valovi od ovih potresa šire se kao i drugi, imaju svoj epicentar i hipocentar te se osjećaju na topografskoj površini. Odronjavanje, koje se dogodilo u Stocu je imalo i tragične posljedice, i to je dio tog procesa", objasnila je Musa.
Pored navedenog, u Hercegovini je u toku izgradnja Koridora Vc na više dionica, a najavljeno je i probijanje tunela Prenj što otvara temu poštivanja standarda kvalitete u građevinarstvu.
"Standardi postoje, koliko se primjenjuju to je drugo pitanje, a treće pitanje je odgovornost građevinske inspekcije i nadzora. Poslije potresa u Skoplju i Banjoj Luci u bivšoj Jugoslaviji su se primjenjivali striktni građevinski standardi za potresna područja. Stara individualna gradnja u Hercegovini je podložna jačem djelovanju potresnih valova", istakla je Musa.
Jedno od pitanja koje se otvara kao posljedica potresa jeste mogućnost intenziviranja iseljavanja iz ovog djela Hercegovine, koji je duže vrijeme ekonomski zapostavljen, a politički opterećen.
Musa je rekla da ne očekuje posljedice od potresa na iseljavanje stanovništva, jer se ljudski život obnavlja na prostorima prirodnih nepogoda.
"Potresi se događaju, stanovništvo isprepada, može ostati bez svoje imovine, ali se ponovno vraća na isto mjesto i ondje živi i radi. Pogledajte brojna mjesta i vulkanskih i potresnih katastrofa. Naše iseljavanje isključivo je vezano za socijalnu, političku, materijalnu i egzistencijalnu nesigurnost i nepovjerenje u one koji se ne daju skinuti s vlasti", zaključuje na kraju razgovora za AA Musa.
