Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), na čelu sa guvernerom Senadom Softićem, tužila je Općinu Centar u kojoj zahtjeva isplatu više od 14 miliona konvertibilnih maraka, saznaje Raport.
Tužba je pokrenuta stigla zbog priče o gradnji objekta CBBiH u dijelu parka Hastahana.
Protiv izgradnje
Još prije blizu mjesec i po u Općinu Centar stigao je dopis advokata Centralne banke u kojem su izlistali svoje zahtjeve. No, kako im nije udovoljeno, sada je podnesena i tužba na Općinskom sudu u Sarajevu.
Podsjetimo, u vrijeme dok je načelnik ove sarajevske općine bio Nedžad Ajnadžić (SDA) Centralna banka BiH kupila je od Općine Centar zemljište u parku Hastahana kako bi gradila svoj objekt.
No, aktuelni načelnik Općine Centar Srđan Mandić (Naša stranka) je protiv toga da se u kultnom parku gradi objekt CBBiH, što je na koncu i dovelo do ovog spora.
Ukoliko bi Općina izgubila ovaj proces dovela bi se u pitanje njena likvidnost, jer Centralna banka u tužbenom zahtjevu predlaže isplatu u roku od 30 dana.
To znači da bi faktički bili zaustavljeni finansijske tokove u Općini, kao i skoro sva finansiranja.
U tužbenom zahtjevu Centralne banke traži se raskid ugovora o kupoprodaji nekretnine od 30. decembra 2019. godine, zaključen između tužitelja i tuženog.
Tužitelj (CBBBiH) traži da mu tuženi (Općina Centar) isplati 4.764.228,00 KM na ime povrata plaćene kupoprodajne cijene, zajedno sa zateznom kamatom, počevši od dana podnošenja tužbe pa sve do isplate.
Šta sve traže?
Također, traži se da tuženi isplati tužitelju iznos od 501.816,00 KM na ime povrata plaćene naknade iz osnova prirodne pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture - renta, zajedno sa zateznom kamatom.
Zahtijeva se u tužbi i da Općina tužitelju nadoknadi iznos od 2.078.052,00 KM, na ime razlike između plaćene kupoprodajne cijene i tržišne vrijednosti nekretnine na dan izrade nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, zajedno sa zateznom kamatom.
Centralna banka predlaže da im sud dodijeli još 6.760.260,00 KM i to kao razliku u cijeni koštanja izgradnje kompletog objekta prema idejnom projektu u vrijeme podnošenja zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti i ukupne cijene izgradnje objekta na dan izrade nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, također sa zakonskom kamatom.
Sve ukupno, nešto više od 14 miliona KM plus zatezne kamate, koje bi također značile vrtoglav iznos.
