Američki State Department objavio je sinoć izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. U uvodu u obiman izvještaj, u kojem su tretirana ljudska prava u svim sferama društva, State Department navodi da značajna pitanja uključuju probleme s neovisnošću pravosuđa; ograničenja slobode izražavanja, štampe i interneta, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima; korupciju u vladi; trgovinu ljudima; nedostatak istrage i odgovornosti za nasilje nad ženama; i zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem nad pripadnicima nacionalnih / etničkih / rasnih manjinskih grupa i lezbijkama, homoseksualcima, biseksualnim, transrodnim i interspolnim osobama.
Nisu procesuirani odgovorni za ratne zločine
Nije bilo izvještaja da su vlada ili njeni agenti počinili samovoljna ili nezakonita ubistva.
"Nekažnjavanje za neke zločine počinjene tokom sukoba 1992-95. i dalje predstavlja problem, posebno za one koji su odgovorni za približno 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za približno 8.000 drugih osoba koje su ostale nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tokom sukoba. Vlasti također nisu uspjele procesuirati više od vrlo malog dijela od više od 20.000 slučajeva seksualnog nasilja za koje se tvrdi da su se dogodile tokom sukoba", navodi se u izvještaju.
Tokom godine nacionalne vlasti nisu postigle dovoljan napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog nedostatka strateškog okvira i dugotrajnih organizacionih i finansijskih problema. U septembru, nakon dvogodišnjeg kašnjenja, Vijeće ministara usvojilo je revidiranu nacionalnu strategiju za ratne zločine.
Jedinice u oba entiteta i Distriktu Brčko istraživale su navode o zlostavljanju policije, odmjeravale administrativne kazne i prosljeđivale slučajeve kriminalnog ponašanja tužiocima. S obzirom na nedostatak praćenja navoda protiv policijskih zloupotreba, promatrači su smatrali da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena, a nastavljeni su i izvještaji o korupciji u državnim i entitetskim službama sigurnosti. Neefikasno procesuiranje ratnih zločina počinjenih tokom sukoba 1992-95 i dalje je predstavljalo problem.
Sloboda izražavanja i medijske slobode
Praksa pritiska na novinare da cenzuriraju izvještavanje nastavljena je i tokom godine, ocjenjuje State Department. Reakcija na istražne priče u čijem fokusu je bila korupcija visokih pravosudnih zvaničnika bile su nastavak pritiska na novinare.
"Pored toga, novinari koji su radili na pričama koje su otkrivale nepravilnosti u nabavci tokom pandemije bili su izloženi neprimjerenom pritisku. U junu je nekoliko videozapisa objavljeno na društvenim mrežama u pokušaju diskreditacije novinara koji su pisali o kontroverznoj kupovini medicinskih respiratora u Federaciji koja je uključivala federalnog premijera", navodi se u izvještaju.
Podsjećamo, u tom periodu, na društvenim mrežama stranački botovi su vršili veliki pritisak na novinare koji su raskrinkali aferu "Respiratori" zbog koje se danas sudi premijeru Fadilu Novaliću, ministrici Jelki Miličević, te bivšem šefu Civilne zaštite Fahrudinu SOlaku i nabavljaču, vlasniku Srebrene maline Fikretu Hodžiću. Novinari koji su raskrinkali aferu i izvještavali o njoj našli su se na neviđenom udaru i proglašeni su "državnim izdajnicima", stavljena im je meta na čelo, a bili su izloženi indirektnim i direktnim prijetnjama. Montirana su videa u kojima su objavljivane slike i imena i prezimena novinara koje se pokušavalo okriviti za izmišljanje afere "Respiratori", koja je kasnije dobila epilog na Sudu BiH.
U nastavku izvještaja State Departmenta navodi se da izjava za javnost Tužilaštva za 2019. godinu kojom se prijeti da će tužiti novinare koji su kritizirali rad Tužilaštva nije rezultirala nikakvim pravnim postupkom.
"Tokom godine nastavljen je napeti odnos između Tužilaštva i istraživačkih novinara. Udruženje BH novinari 28. augusta žestoko je protestiralo zbog izjave Tužilaštva BiH u kojoj je najavljeno da će glavni tužilac podizati optužnice za klevetu protiv dnevnog lista Oslobođenje i medija koji su prenijeli priču navodeći da je glavni tužilac zloupotrijebio naknade za stanovanje. BH novinari su naglasili da su Tužilaštvo i glavni tužilac nastavili vršiti pritisak na medije i novinare, napominjući da javni službenici, vlada i drugi zvaničnici ne mogu tužiti novinare zbog klevete u službenom svojstvu (samo privatno) i da je glavni tužilac koristio službene kanale komunikacije Tužilaštva BiH da novinarima prijeti optužbama za klevetu. BH novinari su ovo okarakterizirali kao neprihvatljiv pritisak na medije i zloupotrebu položaja glavnog tužioca", stoji u izvještaju.
State Department zabilježio je i pritisak na medije u RS koji je došao nedugo nakon uvođenja vanrednog stanja zbog pandemije. RS je 16. marta donijela uredbu o zabrani širenja panike i nereda, predviđajući novčane kazne od 1.000 do 3.000 konvertibilnih maraka za fizička lica i 3.000 do 9.000 konvertibilnih maraka za kompanije koje šire paniku i lažne vijesti putem medija i društvenih mreža.
Javni emiteri i dalje pod jakim političkim utjecajem
BH novinari upozorili su da su Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova i jedinice za cyber kriminal započele su praćenje informacija na društvenim mrežama i pokrenuto je pet krivičnih postupaka zbog navodnog širenja lažnih informacija i panike. Brojne lokalne organizacije izrazile su zabrinutost da su ove akcije dodatni korak u suzbijanju slobode izražavanja. Predstavnik OSCE-a za slobodu medija Harlem Desir i šef OSCE-ove misije u BiH izrazili su 14. aprila zabrinutost zbog uvođenja mjera protiv širenja panike i "lažnih vijesti" u vezi s COVID-19. Vlada RS povukla je ovu uredbu 16. aprila.
"Javni emiteri i dalje su podložni snažnom pritisku vlade i političkih snaga zbog nedostatka dugoročne finansijske stabilnosti. Javni emiteri i dalje su bili izloženi političkom utjecaju, posebno putem politički kontroliranih upravnih odbora. Ovi faktori ograničili su njihovu neovisnost i rezultirali vijestima koje su bile dosljedno subjektivne i politički pristrasne", navodi State Department.
Javni emiteri i dalje su u teškoj finansijskoj situaciji, prvenstveno zbog nedostatka efikasnog, jedinstvenog i stabilnog sistema finansiranja. Na RTV FBiH nije imenovan upravni odborpa je ostao "otvoren za politički utjecaj". Kao rezultat toga, RTV FBiH je nastavila pokazivati selektivan pristup vijestima.
Vlada RS nastavila je direktno kontrolirati RTRS, koji je pokazao snažnu podršku vladajućoj koaliciji u RS. BHRT je popustio pred povećanim političkim pritiskom i cenzurirao vlastito izvještavanje.
Zabilježeni su i slučajevi nasilja i prijetnji smrću novinarima. Nastavljeno je i zastrašivanje i politički motivisane parnice protiv novinara zbog njihovog nepovoljnog izvještavanja o vladinim čelnicima i vlastima.
Od jula FMHL je zabilježio sedam slučajeva koji uključuju navodna kršenja prava i sloboda novinara, četiri prijetnje smrću i dva fizička napada.
"Zakoni o kleveti / kleveti: Iako je država dekriminalizirala klevetu, veliki broj žalbi i dalje se podnosi na sud protiv novinara, što je često rezultiralo izuzetno visokim novčanim kaznama. Zanimljive sudske odluke protiv novinara uključivale su privremene zabrane objavljivanja ili objavljivanja određenih informacija, kao i vrlo visoke naknade za nanošenje štete zbog izazivanja „duševne boli“", navodi State Department.
