Osobe rođene između 1945. i 1964. pristupaju umjetnoj inteligenciji na bolji način od onih rođenih nekoliko decenija kasnije.
Ušli smo u novu eru produktivnosti, onu koju pokreće generativna umjetna inteligencija i već se pojavio iznenađujući jaz u vještinama kod dviju generacija. Naime, oni koji su rođeni s digitalnim uređajima oko sebe i mogu se nazivati "digitalnim domorocima" i za koje bismo mogli očekivati da će biti na vrhu ove tehnološke promjene, zaostaju. I to za "boomerima", onima koji su rođeni između 1945. i 1964.
Zvuči potpuno apstraktno, ali Microsoft u svom istraživanju prikazuje upravo to. No, potrebno je objasniti cijeli kontekst da bi se shvatilo što se to točno događa, odnosno, na što to točno Microsoft ukazuje kroz istraživanje.
Za razliku od drugih tehnoloških alata koji su se pojavili prije, AI predstavlja novi način rada. Ključ za potencijalno povećanje njene produktivnosti leži u temeljnoj promjeni načina razmišljanja, a to je da se prestane razmišljati o umjetnoj inteligenciji kao običnoj tražilici te da se počne o njoj razmišljati kao o najnovijem direktnom izvješću koje ste dobili na stol.
Konkretnje, lideri s najviše staža i s godinama iskustva u upravljanju ljudima, ova promjena slična je svemu s čime su se suočavali u karijeri pa se lako prilagođavaju. Ali za zaposlenike na početku karijere, koji nisu imali vremena i iskustva za razvoj menadžerskih vještina, to je sasvim nova igra.
To je priča koju čujemo od Microsoftovih klijenata, kao i od vlastitih zaposlenika. Na temelju istraživanja, 65 posto zaposlenika generacije Z kaže da trenutno nemaju odgovarajuće vještine za ispunjavanje zahtjeva ere umjetne inteligencije. Primjetna razlika u poređenju s 50 posto "boomera".
Stoga, za prilagodbu je bitno pristupiti umjetnoj inteligenciji kao drugoj osobi i prepoznati koja pitanja treba postavljati, odnosno, na koji joj način zadavati zadatke. I stvari će krenuti na bolje!
