Haićanski predsjednik Jovenel Moise ubijen je u napadu na njegov dom u glavnom gradu Port-au-Princeu, a njegova je supruga teško povrijeđena.
Privremeni premijer zemlje Claude Joseph rekao je da su u 1 sat ujutro po lokalnom vremenu tokom noći s utorka na srijedu neidentificirani naoružani napadači ušli u predsjednikov dom u Port-au-Princeu. U napadu je povrijeđena prva dama Martine Moise. Joseph je izjavio da je predsjednik ubijen u "gnjusnom neljudskom barbarskom činu" te je javnost pozvao da ostane mirna. Također je rekao je da su policija i vojska preuzele kontrolu nad sigurnosnom situacijom, prenosi Jutarnji list.
Jovenel Moise (53) bio je na vlasti od februara 2017., nakon što je njegov prethodnik Michel Martelly odstupio. Moiseovo vrijeme na vlasti obilježilo je povećanje političke nestabilnosti. Moise se suočio s optužbama za korupciju, a Haiti je pogodio val protuvladinih prosvjeda i povećanog nasilja bandi, od kojih su neke bile povezane s političkim strankama u zemlji. Ranije ove godine tokom protesta u glavnom gradu i drugim gradovima ljudi su pozivali na njegovu ostavku.
#Haiti President Jovenel Moïse is said to have been attacked in his residence by a commando. He’s dead.
— Marie-Rose Romain Mu (@romainmurphy) July 7, 2021
Video circulating on WhatsApp. pic.twitter.com/VJ8HJZSii8
Moise, poduzetnik i izabrani nasljednik Martellyja, prije nego što je postao 58. predsjednik Haitija nikada nije obnašao političku dužnost. Prije atentata prevladavalo je pitanje kada će Moiseov mandat završiti i je li on vladao protuustavno. Oporba je optužila predsjednika da provodi diktaturu te je rekla da je Moiseov petogodišnji mandat trebao završiti 7. februara 2021., pet godina od dana Martellyjeva odlaska. No, Moise je insistirao da ostane na vlasti još godinu dana jer je svoju funkciju preuzeo tek 7. februara 2017. godine.
Do jednogodišnjeg kašnjenja preuzimanja vlasti došlo je zbog optužbi za izbornu prevaru. Zbog optužbi su poništeni rezultati predsjedničkih izbora 2015. i održani su novi u novembru 2016. na kojima je pobijedio Moise. Na dan 7. februara, kada je njegov mandat trebao završiti, Moise je onemogućio puč za rušenje njegove vlade. Naredio je hapšenje 23 osobe, uključujući suca Vrhovnog suda i visokog policijskog dužnosnika. Nadalje, oporba je smatrala kako je Moiseova tvrdnja da će biti predsjednik do februara 2022. zapravo sporno tumačenje Ustava iz 1987. godine.
Karipska zemlja, koja je postala prva crnačka republika na svijetu nakon revolucije protiv francuske vladavine, ima historiju obilježenu siromaštvom, vanjskim uplitanjem i autoritarnom vladavinom. Posljednjih su godina hronična politička nestabilnost, korupcija, diktature i prirodne katastrofe učinili Haiti najsiromašnijom zemljom Srednje Amerike.
Jedan od najvećih korupcijskih skandala u historiji izbio je nakon što je u sklopu PetroCaribea, strateškog naftnog saveza potpisanog s Venezuelom 2006. godine, Haiti uštedio posuđujući gorivo od svog susjeda bogatog naftom te odgađajući plaćanje do 25 godina. Vlade su trebale ušteđeni novac iskoristiti za finansiranje socijalnih programa i razvoj privrede, ali je gotovo dvije milijarde dolara, što je gotovo četvrtina ukupne ekonomije Haitija za 2017., nestalo u džepovima političara.
Tokom potresa magnitude 7,0 koji je pogodio glavni grad i širu regiju 2010. godine poginulo je više od 200.000 ljudi. U potresu, koji je bio najgori na Haitiju u posljednjih 200 godina, nanesena je velika šteta gospodarstvu i infrastrukturi koja i dalje stoji neobnovljena. Zemlja se pokušava obnoviti i od uragana Matthew koji je 2016. godine izazvao humanitarnu krizu, nestašicu hrane i široku devastaciju.
Atentat na predsjednika sada će vjerovatno dovesti siromašnu karipsku naciju u daljnje sukobe i nestabilnosti.
