Kancelarka Angela Merkel suočava se s najvećom krizom od početka pandemije. Dok u njemačkom parlamentu pokušava opravdati svoju politiku mjera za suzbijanje trećeg vala pandemije protiv koronavirusa, nove brojke pokazuju da Njemačka stoji vrlo loše.
Broj novih potvrđenih slučajeva koronavirusa u Njemačkoj skočio je u četvrtak za 22.657 na 2,7 miliona, što je najveći porast od 9. januara, piše Jutarnji list.
Podaci Instituta za zarazne bolesti Robert Koch o broju mrtvih porasli su za 228 na 75.440, a šef instituta Lothar H. Wieler smatra da se novi val infekcija može zaustaviti jedino lockdownom.
Broj slučajeva na 100.000 u posljednjih sedam dana, koje je njemačka vlada koristila kao ključnu metriku pri odlučivanju o lockdownu, popeo se na 108 sa 113 u srijedu.
Merkel se od srijede skrušeno brani nakon što je povukla ranije donesenu odluku o strogim mjerama koje su trebale biti primjenjivane za Uskrs.
Kancelarka je u ponedjeljak kasno u noći, nakon maratonskih pregovora s čelnicima njemačkih saveznih pokrajina, predložila do sad najoštriji lockdown od početka pandemije.
Broj novih potvrđenih slučajeva koronavirusa u Njemačkoj skočio je u četvrtak za 22.657 na 2,7 milionaNo, ni 48 sati nakon donesene odluke, Merkel ga je povukla. Sazvala je videokonferenciju na kojoj se ispričala saveznim pokrajinama i svim građanima uz objašnjenje da uskrsni odmor neće biti zakonski provediv i da ga automatski zaustavlja, preuzimajući na sebe svu odgovornost.
Uskrsni odmor trebao je trajati od Velikog četvrtka, 1. aprila, pa sve do Uskrsnog ponedjeljka 5. aprila. Za to vrijeme, gotovo čitav javni, ekonomski i privatni život trebao je biti obustavljen, uz pojedine iznimke poput benzinskih pumpi i trgovina kojima je dopušten rad u subotu.
Šef kabineta kancelarke Merkel, Helge Braun, priznao je da je Uskrsni lockdown bila velika pogreška koja se više ne smije ponoviti. Priznao je da je ideja došla iznenada tokom sastanka, da nije bila pravno ispitana te da je i on "imao svoj udio u tome". Nije uvijek bilo lako pronaći pravu ravnotežu između potrebe za brzim reagiranjem i pedantne pripreme, priznao je Helge u talk showu na ARD-u.
Ova posljednja pogreška samo je "šlag na torti" kontinuiranog pada povjerenja u vladu. Iako njemački mediji pišu da kancelarka ima potporu cijele savezne vlade iz Berlina, opozicija traži njezinu ostavku.
"Kancelarka više ne može biti sigurna u jednoglasnu potporu svoje koalicije", izjavio je čelnik Slobodne demokratske stranke Christian Lindner (FDP).
Potpredsjednik FDP-a i potpredsjednik Bundestaga Wolfgang Kubicki pozvao je na glasanje o nepovjerenju kancelarki.
"Ne samo da je kancelarka demonstrirala vlastitu nesposobnost, već se vidio i nedostatak kompetencije njezinog ministra Altmaiera. Očito je kancelarka izgubila povjerenje dijela svojih koalicijskih stranaka", izjavio je Kubicki.
Izglasavanje nepovjerenja kancelarki zatražili su i njemački demokratski socijalisti.
Dietmar Bartsch, šef stranke Die Linke (Ljevica), rekao je medijskoj skupini Funke kako Njemačka sada ima pravu krizu s povjerenjem u političko vodstvo zemlje.
"Umjesto da riješi krizu, savezna vlada čini grešku za greškom u borbi protiv pandemije" rekao je Bartsch, opisujuću vladu Angele Merkel kao "amatersku".
Istraživanja pokazuju da slično mišljenje dijeli i njemačka javnost.
Tagesspiegel donosi rezultate istraživanja javnog mnijenja opisujući ih kao očit "krah" vlade.
Primjerice, u rezultatima istraživanja od nedjelje, CDU i CSU imaju samo oko 28 posto podrške. Institut za društvena istraživanja i statistiku Forsa u srijedu bilježi pad na 26 posto, dok je institut za istraživanje javnog mnijenja Allensbach izmjerio podršku od 28,5 posto. Slično je izmjerio i institut za društvena istraživanja INSA prije par dana (28 posto)
No, treba napomenuti da je Allensbach istraživanje proveo od 8. do 21. marta, što znači da cijela drama oko uskrsnih mjera nije utjecala na podatke.
Zbog toga je pad povjerenja vlade vjerovatnije povezan s neočekivanim promjenama koje je Merkel predstavila početkom marta.
Kancelarka Angela Merkel suočava se s najvećom krizom od početka pandemijeŠefica instituta Allensbach, Renate Köcher, objasnila je u članku kojeg potpisuje u Frankfurter Allgemeine da je strategija popuštanja mjera koju je Merkel predstavila početkom ovog mjeseca bila detaljno razrađena, ali i vrlo "zbunjujuća".
Javnosti je najviše zasmetalo, smatra Köcher, to što nisu ponuđena jednostavna rješenja zbog kojih su ju zavoljeli.
Konzistentnost i pragmatičnost u nošenju s izazovima – to su dvije glavne osobine koje je Merkel godinama razvijala i koje su se pokazale kao dobitne na početku pandemije. Da su njezine odluke o nošenju s pandemijom pozitivno rezonirale među građanima, pokazao je nagli rast povjerenja vladi (s 27 posto prije početka pandemije, povjerenje je skočilo na 38 posto u aprilu 2020).
Brojka od oko 35 posto zadržala se sve do prije par sedmica, kad je Merkel odlučila dozvoliti ublažavanje mjera od 8. marta, otvoriti knjižare, cvjećarne i trgovine s opremom za vrt, kao i popustiti mjere glede društvenih kontakata ovisno o sedmodnevnoj incidenciji zaraze. Odluke su primljene s nerazumijevanjem i mnogi su tada jednostavno prestali pratiti vladine mjere i planove. "A gubitak povjerenja obično dovodi do izbornih poraza", smatra Köcher.
S druge strane, najviše od toga profitiraju Zeleni čija je podrška na oko 30 posto, a sve više raste podrška i slobodnim demokratima. SPD ostvaruje neznatno bolji rezultat, kao i Ljevica i AfD.
