Pivo se često smatra jednim od najlakših alkoholnih pića. Naši ukusi (oni koji su odgovorni za gorke ukuse) odgovorni su za činjenicu da osjećamo ukus piva. Oni šalju informacije u naš mozak o hrani koju jedemo.
Ukus piva oslobađa supstance u mozgu zbog kojih želimo da ga pijemo više.
Pivo izaziva povećanu proizvodnju dopamina (supstance odgovorne za naš osjećaj zadovoljstva) u našem mozgu. Ne zaboravimo da je pivo i dalje alkohol, možda nije jako, ali ipak alkohol.
Pivo ometa komunikacione puteve mozga i može da utiče na način na koji primamo i obrađujemo informacije, pokazala je studija objavljena u časopisu Tehnology.
Neka istraživanja pokazuju pozitivan efekat piva na bubrege i ishranu tijela zbog diuretičkih svojstava. Ispijanje piva može, na neki način, da spriječi stvaranje kamena u bubregu; u stvari, pivo nema ljekovita svojstva. Takođe povećava naš apetit.
Konzumiranje alkohola remeti metabolizam masti i uzrokuje nakupljanje masti, što povećava rizik od razvoja drugih stanja - na primjer, dijabetesa.
Pivo nam može pružiti određene sastojke - sadrži vitamine B, kalcijum, gvožđe, fosfor, magnezijum, kalijum, natrijum i cink, ali nije primarni izvor ovih sastojaka, pa je njegova konzumacija nepotrebna.
Pivo ne sadrži holesterol i takođe može poboljšati nivo holesterola kod ljudi koji ga konzumiraju. Naravno, uprkos pozitivnom uticaju piva na naš organizam, ne treba ga konzumirati prečesto, kao ni u većim količinama.
Prekomjerna konzumacija piva može nanijeti štetu organizmu - povećava rizik od razvoja brojnih bolesti - na primjer, ateroskleroze, disfunkcije jetre, problema s pankreasom ili čak moždanog udara zbog sadržaja alkohola.
