Tokom 2019. godine državljani Bosne i Hercegovine nisu odlazili na strana ratišta, ali nekoliko destina njih i dalje se nalazi u Siriji, Iraku i Ukrajini dok se zemlja suočava sa izazovima borbe protiv terorizma zbog nesaradnje policijskih agencija i niskih sudskih kazni, a svijet sa narastajućoj prijetnji od desničarskog ekstremizma, dijelovi su posljednjeg izvještaja o terorizmu koga je američki State Department objavio nedavno.
U izvještaju Europola koji je objavljen u isto vrijeme navodi se da iako mnoge desničarske ekstremističke grupe širom Evropske unije (EU) nisu pribjegle nasilju, ali doprinose osjećaju straha i neprijateljstva prema manjinskim grupama u gradovima širom Unije.
Dok se u izvještaju State Departmenta detaljno izvještava o borbi BiH protiv terorizma, izvještaj Europola samo kratko spominje BiH.
Ovo je pet stvari koje trebate znati o terorizmu u svijetu i BiH u 2019. godini na osnovu izvještaja Europola i State Departmenta.
BiH se suočava sa izazovom povratnika sa stranih ratišta i lošom unutrašnjom saradnjom
State Department navodi kako je BiH ostala saveznik SAD-a u borbi protiv terorizma tokom 2019. godine i nastavila povećavati svoje kapacitete, ali da rad na deradikalizaciji ostaje problem.
“Iako je postignut mali napredak u rehabilitaciji i deradikalizaciji, razna građanska udruženja, Međureligijsko vijeće i pojedine vjerske vođe uložili su značajne napore u sprječavanju i suzbijanju terorističke radikalizacije i regrutovanja”, piše u izvještaju State Departmenta.
Izvještaj navodi da BiH građani nisu tokom 2019. godine odlazili na strana ratišta ali da ih je i dalje nekoliko desetina prisutno u Iraku, Siriji i Ukrajini.
“BiH nastavlja da se suočava sa opasnosti od boraca povratnika”, navodi se u izvještaju.
Nakon odluke Predsjedništva BiH grupa žena, djece i boraca vratila se u decembru 2019. godine u BiH, navodi se u izvještaju.
Izvještaj je pohvalio saradnju BiH sa američkim agencijama ali je naglasio lošu unutrašnju saradnju agencija za borbru protiv terorizma u BiH.
“Međusobni i međuagencijski sukobi kao i loša interna komunikacija ugrožavaju efikasnu suradnju, naročito je to primetno kod nedostatka strateških smjernica od strane Ministarstva sigurnosti”, navodi se u izvještaju.
Ova američka institucija objašnjava da se radna grupa koju vodi Tužiteljstvo BiH češće sastajala 2019. godine, ali saradnja na provedbi zakona na izraženijem strateškom nivou je i dalje obilježena međuljudskim i institucionalnim sukobima, kao i kompleksnom strukturom vlasti u BiH. Na operativnom nivou, međutim, organi policije i tužitelji sastali su se i zajednički radili na određenim predmetima.
Agencije za provođenje zakona također su djelotvorno odgovorile na problem procesuiranja boraca koji se vraćaju iz Sirije i članova njihovih porodica, iako Ministarstvo sigurnosti nije imalo sveobuhvatan plan reintegracije i rehabilitacije članova porodica, navodi se u izvještaju State departmenta.
U BiH, smatraju u SAD-u, ne postoji politička volja za provedbu inicijativa koje finansira ova zemlja, uprkos želji organa reda i mira za provedbu zakona i obezbeđivanja ovih alata.
Izvještaj State departmenta navodi kako je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje vodeća agencija za provođenje zakona koja obavlja funkcije borbe protiv terorizma ali s oko 25 službenika koji rade na slučajevima borbe protiv terorizma njihova je učinkovitost ograničena, a 2019. nije bilo političkih napora za povećanje veličine protuterorističke jedinice SIPA-e, unatoč prijedlogu zakona koji je u Parlamentu od 2017. godine.
Dodaje se kako je kao alternativa izmjenama zakona, SIPA je nedavno razmotrila promjenu svojih internih podzakonskih akata kako bi se povećao broj službenika.
Kazne za terorizam u BiH su blage, a izmjene zakona se ne usvajaju
U SAD-u samtraju da blage kazne u slučajevima terorizma i dalje predstavljaju izazov, ali nedavne presude ukazuju na to da neki suci prepoznaju potrebu primjene strožih sankcija.
Kako je navedeno u izvještaju, Sud je u novembru 2019. godine, povećao kazne Maksimu Božiću i Edinu Hastoru na šest godina (sa četiri godine) i tri godine (s dvije godine, šest mjeseci) zatvora za planiranje terorističkih akcija.
Ovo je bila pravomoćna presuda i smatra se visokom za BiH.
„BiH je također započela krivično gonjenje svojih građana zbog pridruživanja stranim paravojnim snagama prema istoj odredbi namijenjenoj za procesuiranje ljudi koji se pridružuju ISIS-u“, stoji u izvještaju ali se i dodaje da “BiH nije napravila značajne promjene u svom zakonodavstvu u borbi protiv terorizma”.
„Grupa parlamentarca predložila je nacrte izmjena i dopuna za dodatno usklađivanje zakona BiH s direktivama EU o suzbijanju terorizma i uvođenju tri nova krivična djela u državni krivični zakon 2018., ali su opći izbori u oktobru 2018. i sporo formiranje vlade odgodili napredak“, stoji u izvještaju.
Ovim bi se promjenama kriminaliziralo putovanje i boravak u inostranstvu zbog terorizma, zloupotreba informatičke ili cyber tehnologije u terorističke svrhe, te krivotvorenje dokumenata u svrhu terorizma. Nacrt izmjena i dopuna također jača postojeću odredbu krivičnog zakona o obuci za terorističke aktivnosti, stoji u izvještaju State Departmenta za 2019. godinu.
Navedeno je da radna grupa koju vodi Tužiteljstvo BiH češće se sastajala 2019. godine, ali suradnja na provedbi zakona na izraženijem strateškom nivou je i dalje obeležena međuljudskim i institucionalnim sukobima, kao i kompleksnom strukturom vlasti u BiH.
Ekstremistička ideologija i nacionalističke grupe opasnost za BiH
„Ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke grupe“ ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH, ističe se u izvještaju State Departmenta.
Ovaj izvještaj hvali napore Međureligijskog vijeća na promicanju tolerancije i sučeljavanju sa netolerancijom ili nasiljem usmjerenim na bilo koju od ovih zajednica. Posebno je istaknut povećan angažman odnosno rad sa ženama i mladima kroz kampanje na društvenim mrežama i drugim strategijama.
Prema ovom izvještaju, povećani su napori vjerskih vođa i grupa građana na identifikaciji „ekstremističkih utjecaja“ i izvora otpornosti u svojim zajednicama.
Međunarodni i lokalni akteri koji rade na suzbijanju terorističke radikalizacije i regrutovanja uložili su značajne napore u proširenju svojih analiza izvan vjerski motivisane radikalizacije na ekstremni etnonacionalizam i strani utjecaj, kao i domaće pokretače „ekstremnih ideologija“, navodi izvještaj State Departmenta.
Iako je Ministarstvo sigurnosti BiH sarađivalo sa međunarodnom zajednicom na brojnim programima za suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu izvještaj navodi da i dalje “nema dovoljno mehanizama za mjerenje napretka i provođenja bosanskohercegovačke strategije prevencije i borbe protiv terorizma".
ISIS izgubio teritoriju, ali je i dalje vreba
Na osnovu Europolovog izvještaja za 2019. godinu, u 13 država članica Evropske Unije prijavljeno je 119 terorističkih napada, 1.004 osoba uhapšeno je zbog sumnje na krivična dijela vezana za terorizam u 19 država članica, a Belgija, Francuska, Italija, Španija i Velika Britanija prijavile su najveći broj napada. U terorističkim napadima poginulo je devet osoba dok je 27 ranjeno.
Na osnovu izvještaja, skoro svi smrtni slučajevi, ali i 26 povrijeđenih su bili rezultat napada džihadista, a jedna osoba je povrijeđena u desničarskom terorističkom napadu. Osim toga, nekoliko ljudi je ubijeno u desničarskim ekstremističkim napadima.
U izvještaju Europola stoji da situacija u konfliktnim područjima izvan Europe i dalje utječe na terorističku situaciju u Evropi, te da iako je ISIS izgubio teritorijalnu enklavu u Siriji, on se transformirao u pobunu ispod površine u Siriji i Iraku i zadržao svoju globalnu mrežu ogranaka.
„Stotine europskih građana koji imaju veze s ISIS-om ostalo je u Iraku i Siriji. Dok je gubio posljednju enklavu u Siriji, ISIS je prešao u prikrivenu pobunjeničku grupu koja je djelovala u Iraku i Siriji i održavao svoju globalnu mrežu ogranaka. Al-Qaida je ponovo pokazala svoju namjeru i ambiciju da pogodi zapadne ciljeve, dok njezine regionalni ogranci imaju za cilj integrirati i koordinirati stanovništvo i oružane frakcije u područjima sukobu“, navedeno je u izvještaju.
Kako navodi Europol, broj napada od strane ekstremista je u padu, ali su se napadi desnice povećali tokom 2019. godine.
Prijetnja od desničarskog i etno-nacionalističkog terorizma je u porastu
Catherine De Bolle, izvršna direktorica Europola, izjavila je da iako mnoge desničarske ekstremističke grupe širom EU nisu pribjegle nasilju, one doprinose okruženju straha i neprijateljstva prema manjinskim grupama u gradovima širom EU.
„Takva klima, izgrađena na ksenofobiji, mržnji prema Jevrejima i muslimanima, antimeminizmu i antimigracijskim osjećajima, može spustiti prag da neki radikalizirani pojedinci koriste nasilje nad ljudima i imovinom manjinskih grupa, čemu smo sve to često svjedočili u posljednjih mjeseci”, kazala je De Bolle.
Izvještaj State Departmenta navodi da rasno ili etnički motivirani teroriam (REMT), posebno terorizam bijelih supremacista, ostaje ozbiljan izazov za globalnu zajednicu.
“Nastavljajući trend koji je počeo 2015. godine, bio je niz smrtonosnih REMT napada širom svijeta u 2019. godini, uključujući one u Christchurchu na Novom Zelandu, Halleu u Njemačkoj ili u El Pasou u Teksasu".
Tokom 2019. godine zemlje članice EU prijavile su ukupno šest desničarski terorističkih napada u poređenju sa samo jednim tokom 2018. godine, navodi Europol i dodaje da su dva napada, koja po državnim zakonima nisu klasifikovani kao terorizam, počinjena od desničara u Njemačkoj i u njima je ubijeno troje ljudi.
Nasilni desničarski ekstremisti održavaju međunarodne veze kroz učešće na koncertima i marševima u kojima se obilježavaju historijski događaji širom zemalja EU, navodi Europol.
“Desničarska ekstremistička ideologija nije uniformisana i hrani se različitim podstrujama, ujedinjenim u njihovim odbijanjima različitosti i pravima manjina”, navodi Europol dok objašnjava da se desničarska ideologija zasniva na superiornosti bijele rase koja će “morati početi ‘rasni rat’”.
Europol je zabilježio i značajan broj ljevičarskih ili anarhističkih terorističkih napada koji su bili ograničeni na Grčku, Italiju i Španiju.
