EU se jako kladi na ukapljeni prirodni plin (LNG) kako bi zamijenio milione tona plina koji trenutno kupuje od svog glavnog dobavljača: Rusije, države koja je pokrenula ničim izazvanu agresiju na svog susjeda Ukrajinu.
U sklopu ambicioznog plana za jačanje energetske nezavisnosti i uskraćivanje Kremlju unosne prodaje goriva, blok ruši mjesečne rekorde u uvozu LNG-a.
Nedavni sporazum sa Sjedinjenim Državama osigurat će dodatnih 15 milijardi kubičnih metara (bcm) do kraja godine, s ciljem povećanja godišnje zalihe na 50 milijardi kubika prije 2030. godine.
Šta LNG čini tako privlačnim za EU?
LNG je plin koji je ohlađen na -162ºC da bi dosegao tekuće stanje, tačku u kojoj postaje oko 600 puta manji. To olakšava transport LNG-a u regije koje se oslanjaju na uvoz, kao što je EU, koja uvozi oko 90% svojih potreba za plinom, piše euronews.
Spremnici se otpremaju, a zatim istovaraju u lukama opremljenim specijaliziranim terminalima, gdje se tekućina zagrijava i vraća u izvorno plinovito stanje. Odatle se plin cjevovodima transportira do elektrana, tvornica i domaćinstava.
Važno je da LNG proizvode različiti dobavljači širom svijeta, uključujući SAD, Katar, Egipat, Izrael, Nigeriju i Australiju, nudeći bloku način da diverzificira svoje opskrbne lance, izbjegavajući nove ovisnosti.
S druge strane, potražnja za LNG-om je iznimno velika, s operaterima s maksimalnim kapacitetom i bogatim zemljama koje se u isto vrijeme natječu za tankere. Cijene su posljednjih mjeseci stalno rasle i očekuje se da će ostati visoke sve dok potraju poremećaji uzrokovani ratom.
U pokušaju da spriječi utrku između država članica, Evropska komisija predložila je zajedničku kupnju plina, nadovezujući se na lekcije naučene iz nabavke vakcina protiv COVID-19.
Drugi veliki nedostatak je što je postojeća LNG infrastruktura jako koncentrirana u obalnim državama u zapadnoj Evropi. Zbog toga zemlje srednje i istočne Evrope koje nemaju izlaz na more su uglavnom isključene iz mreže, situacija koja nastavlja ovisnost o ruskim plinovodima.
Što je još više zabrinjavajuće, LNG je fosilno gorivo koje zagađuje i doprinosi klimatskim promjenama. Organizacije za zaštitu okoliša naširoko su kritizirale nastojanje EU-a da poveća uvoz, koje tvrde da je strategija u suprotnosti s duhom evropskog zelenog dogovora i obavezama preuzetim Pariškim sporazumom.
"Fokus na zamjenu jednog izvora prljavog goriva s drugim nastavlja financirati uništavanje okoliša i kršenje ljudskih prava, a fosilni plin će se zadržati u desetljećima koja dolaze", rekla je Silvia Pastorelli, aktivistica za klimatske promjene u Greenpeaceu EU.
