Razmjena vatre između palestinskih militanata u Pojasu Gaze i izraelske vojske znatno je eskalirala, a UN se plaši "rata u cjelini". Palestinski militanti ispalili su više od 1.000 raketa tokom 38 sati, rekao je Izrael, najviše u Tel Avivu. Izrael je izveo smrtonosne zračne napade, srušivši 12. maja dva bloka kula u Gazi.
Izraelski Arapi takođe su organizovali nasilne proteste u brojnim izraelskim gradovima. U gradu Lod, blizu Tel Aviva, proglašeno je vanredno stanje.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je da je "ozbiljno zabrinut" zbog trajnog nasilja.
Šest Izraelaca je poginulo, a u Gazi su 10. maja ubijena najmanje 43 Palestinca, uključujući 13 djece, reklo je ministarstvo zdravstva.
Najnoviji smrtni slučaj bio je izraelski državljanin, koji je ubijen kada je protutenkovska vođena raketa, ispaljena sa sjevera Pojasa Gaze, udarila u džip na granici. Još dvije osobe su povrijeđene.
Izraelska vojska kaže da je ovo najveća razmjena vatre od 2014. godine.
Šta je izazvalo talas nasilja?
Nasilje je uslijedilo nakon višednevne napetosti u Jerusalemu tokom muslimanskog svetog mjeseca ramazana, sukoba između izraelske policije i palestinskih demonstranata u džamiji Al-Aqsa i oko nje, na prostoru koje su Jevreji poštovali kao Brdo hrama i muslimani kao Plemenito utočište, prenosi RSE.
Oni su eskalirali posljednjih dana uoči - sada odgođenog - sudskog ročišta u slučaju koji bi mogao završiti palestinskim porodicama deložiranim iz domova u istočnom Jerusalemu.
Palestinske militantne skupine rekle su u zajedničkoj izjavi da su rakete ispaljene na Izrael u znak protesta zbog sukoba koji su izbili između palestinskih vjernika i izraelske policije u džamiji Al-Aqsi u istočnom Jerusalemu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je naveče 11. maja da će se pojačati napadi na Gazu, koji su od 10. maja usmjereni na oko 500 položaja Hamasa, palestinske vojno-političke organizacije koju Izrael i Sjedinjene Države smatraju terorističkom.
Glasnogovornik Hamasa Fawzi Barhoum je, pak, rekao da se Hamas neće povući i da će uzvratiti na svaki izraelski napad.
Sukobi Izraela i Hamasa eskalirali su 11. maja, a izraelski premijer najavio je da će intenzivirati napade na Gazu, dok je UN-ov izaslanik za Bliski istok pozvao na prekid vatre i upozorio da "troškove rata plaćaju obični ljudi".
Posljednjih dana je više od 700 Palestinaca povrijeđeno u Jerusalemu i širom okupirane Zapadne obale.
Izrael je rekao da su njegovi avioni u napadima 12. maja gađali i ubili nekoliko čelnika Hamasa. Drugi napadi bili su usmjereni na ono što je vojska rekla da su mjesta lansiranja raketa, uredi Hamasa i domovi čelnika Hamasa.
Bila je to najteža ofanziva između Izraela i Hamasa od rata u Gazi 2014. godine a potaknula je međunarodnu zabrinutost da bi situacija mogla izmaći kontroli.
"Odmah zaustavite vatru. Eskaliramo prema ratu punog razmjera. Lideri svih strana moraju preuzeti odgovornost za deeskalaciju. Troškovi rata u Gazi su poražavajući i plaćaju ga obični ljudi. UN radi sa svim stranama na obnavljanju smirenosti. Zaustavite nasilje sada", napisao je UN-ov bliskoistočni mirovni izaslanik Tor Wennesland na Twitteru.
Domovi stanovnika Gaze zatresli su se i nebo se osvijetlilo od izraelskih napada, presrećući ih odlazeće rakete i izraelske rakete PVO. Najmanje 30 eksplozija začulo se u nekoliko minuta neposredno nakon zore u srijedu.
Vanredno stanje u Lodu
Nakon eskalacije nasilja i krvavih sukoba Izrael je proglasio vanredno stanje u gradu Lod, a izraelska granična policija prebačena je u ovaj grad sa Zapadne obale.
U mješovitom arapsko-jevrejskom gradu Lod, blizu Tel Aviva, dvije osobe su ubijene nakon što je raketa pogodila vozilo u tom području.
Lod i druge mješovite gradove zahvatile su bijesne demonstracije zbog nasilja u Gazi i napetosti u Jerusalemu.
Sastanak Vijeća sigurnosti UN-a
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija održat će danas vanredan sastanak zbog izraelsko-palestinskog sukoba.
Sastanak su inicirali Kina, Tunis, Norveška, Francuska, Estonija, Irska, Sveti Vincent i Grenadini, Niger i Vijetnam, otkrivaju diplomati.
Na ranijem sastanku 11. maja, Vijeće sigurnosti UN-a nije uspjelo usuglasiti zajedničku izjavu.
Tužiteljica MKS-a: Moguće da su počinjeni ratni zločini
Glavna tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu Fatou Bensouda izrazila je 12. maja zabrinutost zbog eskalacije nasilja između Izraela i Palestinaca i rekla da su možda počinjeni zločini.
"Pratim sa velikom zabrinutošću eskalaciju nasilja na Zapadnoj obali, uključujući istočni Jerusalem, te u Gazi i okolini i moguće zločine na osnovu Rimskog statuta (smjernice MKS-a, međunarodnog ugovora kojim je stvoren Sud)", objavila je Bensouda na Tviteru.
Bensouda je 3. marta najavila da otvara istragu akcija Izraela i Palestinaca na Zapadnoj obali, Pojasu Gaze i istočnom Jerusalemu od 2014. godine.
Izrael nije član MKS-a i kaže da taj sud nema jurisdikciju za istragu.
U ratu koji je 2014. godine trajao 50 dana između izraelske vojske i Hamasa jedna od nekoliko taktika koju je Izrael primjenjivao bilo je rušenje stambenih kula.
Ta taktika je sada predmet istrage MKS-a kako bi se utvrdilo da li su možda počinjeni ratni zločini.
Sud takođe namjerava istražiti nasumično ispaljivanje raketa iz Pojasa Gaze na izraelske civile.
Portparol izraelske vojske Jonathan Conricus rekao je 12. maja da izraelske snage slijede stroga pravila službe i odredbe međunarodnog prava o oružanom sukobu.
