Je li bolje sarađivati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom oko njegove invazije na Ukrajinu ili ga izolirati? Treba li Kijev učiniti ustupke da okonča rat ili bi to ohrabrilo Kremlj? Jesu li pojačane sankcije Rusiji vrijedne kolateralne štete? Ovo su neka od pitanja koja testiraju međunarodni savez koji se brzo okupio oko Ukrajine u danima nakon ruske invazije, ali je to, tri mjeseca nakon rata, zategnuto, kazali su dužnosnici i diplomati za Reuters, čiji tekst prenosimo.
Dok se zapadne vlade bore s rastućom inflacijom i troškovima energije, zemlje uključujući Italiju i Mađarsku pozvale su na brzi prekid vatre. To bi moglo utrti put smanjenim sankcijama i okončati blokadu ukrajinskih luka koja je pogoršala krizu sigurnosti hrane za najsiromašnije u svijetu. Ipak, Ukrajina, Poljska i Baltik upozoravaju da Rusiji ne treba vjerovati i kažu da bi joj prekid vatre omogućio konsolidaciju teritorijalnih pobjeda, pregrupiranje i pokretanje novih napada niz liniju. Rusi su “proširili narativ da bi ovo bio iscrpljujući rat, trebali bismo sjesti za stol i tražiti konsenzus”, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik Reutersu.
Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da želi “oslabljenje Rusije”, a predsjednik Joe Biden pozvao je da se Putin procesuira za ratne zločine. Britanski premijer Boris Johnson kaže da Kijev ne smije biti prisiljen na prihvatanje lošeg mirovnog sporazuma i da Ukrajina “mora pobijediti”. Njemačka i Francuska ostale su dvosmislenije, obećavajući da će spriječiti Putina u pobjedi, dok istovremeno podržavaju nove stroge sankcije. “Postavlja se pitanje hoćemo li se vratiti hladnom ratu ili ne. To je razlika između Bidena, Johnsona i nas”, rekao je za Reuters saveznik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Rusija je u februaru pokrenula ono što naziva “specijalnom operacijom” u Ukrajini, rekavši da je potrebna kako bi se zemlja oslobodila opasnih nacionalista i degradirala ukrajinske vojne sposobnosti – ciljevi koje je Zapad osudio kao neutemeljen izgovor. Moskva od tada tvrdi da vojna podrška Washingtona i saveznika odugovlači rat i odvraća Ukrajinu od mirovnih pregovora. Kremlj je, kao uvjet za mir, u martu zatražio od Ukrajine da prekine vojnu akciju, promijeni svoj ustav kako bi učvrstila neutralnost, priznala Krim kao ruski i priznala istočna područja pod kontrolom separatista kao nezavisne države.
Ukrajinski i francuski izvori, te dužnosnici u drugim zemljama koje je za ovu priču konzultirao Reuters, zatražili su anonimnost kako bi slobodno govorili o osjetljivoj diplomatiji i sigurnosnoj politici.
Podjele bi mogle postati izraženije kako sankcije i rat uzimaju danak u globalnoj ekonomiji, riskirajući domaće reakcije i idući Putinu na ruku. “Od početka je bilo jasno da će s vremenom biti sve teže – dolazi ratni umor”, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas u intervjuu za CNN. “Možda postoji razlika između onih zemalja koje imaju mnogo bolje susjede od nas i onih koje imaju drugačiju historiju poput nas, baltičkih zemalja i Poljske.”
Suočavanje s Putinom
Macron je upozorio da bilo kakav mir ne bi trebao “poniziti” Rusiju kao što je to učinjeno Njemačkoj 1918. godine. On je, poput njemačkog kancelara Olafa Scholza, držao otvorene kanale komunikacije s Kremljom, što je izazvalo zaprepaštenje u zemljama istočne Evrope. Poljski predsjednik uporedio je pozive Putinu s razgovorom s Adolfom Hitlerom tokom Drugog svjetskog rata.
“Morat ćemo se u nekom trenutku suočiti s gospodinom Putinom, osim ako ne dođe do puča u palači. A još više jer ovaj rat mora biti što kraći”, rekao je Macronov saveznik. Scholz je rekao da su njegovi i Macronovi pozivi s Putinom korišteni za prenošenje čvrstih i jasnih poruka, te je naglasio da sankcije Rusiji neće prestati ako Putin ne povuče trupe i pristane na mirovni sporazum prihvatljiv za Kijev. Međutim, član Scholzovog tima rekao je Reutersu da je Macronova formulacija bila “nesretna”. Neki francuski diplomati također su privatno izrazili nesigurnost u vezi Macronovog stava, rekavši da riskira otuđenje Ukrajine i istočnoevropskih saveznika.
Iako je zahvalna na podršci Zapada, Ukrajini se predlagalo da bi trebala ustupiti teritorij u sklopu sporazuma o prekidu vatre, a zauzvrat je počela preispitivati jesu li njezini saveznici ispravno ujedinjeni protiv Rusije. Macronovo upozorenje da ne treba ponižavati Rusiju potaknulo je ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu da izjavi da Francuska ponižava samu sebe. Istovremeno, odnosi Kijeva i Scholza ostaju hladni. “Nemamo Churchilla diljem Evropske unije. Nemamo iluzija o tome”, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik, misleći na britanskog premijera iz ratnog doba Winstona Churchilla.
Dužnosnik francuskog predsjedništva rekao je da “nema tragova ustupaka u pogledu Putina ili Rusije u onome što predsjednik govori”. Francuska je željela ukrajinsku pobjedu i obnovu ukrajinskih teritorija, rekao je dužnosnik, a dijalog s Putinom “ne radi kompromisa, već da kažemo stvari kako ih vidimo”. Dužnosnik američke administracije rekao je da je Washington glasniji u svom skepticizmu prema tome da Rusija djeluje u dobroj vjeri, ali je negirao da postoji “strateška razlika” između saveznika. Glasnogovornik State Departmenta rekao je Reutersu da je SAD, u saradnji sa saveznicima, za Ukrajinu “isporučio rezultate” – sa sankcijama, prenosom oružja i drugim mjerama – unatoč tome što su neki počeli sumnjati u jedinstvo saveza. Cilj je, naglasio je glasnogovornik, dovesti Ukrajinu u jaku poziciju za pregovore.
Oslabiti Rusiju?
Osvrćući se na Austinove komentare, prvi je dužnosnik rekao da Washington nema namjeru mijenjati rusko vodstvo, ali želi vidjeti da je zemlja oslabljena do te mjere da više ne može izvesti takav napad na Ukrajinu. “Svi su se usredotočili na prvi dio onoga što je Austin rekao, a ne na drugi dio. Želimo vidjeti Rusiju oslabljenu do te mjere da više ne može učiniti ovako nešto”, rekao je dužnosnik.
Jedan izvor iz njemačke vlade rekao je da je Austinov cilj da oslabi Rusiju problematičan. Bilo je žalosno što je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, iz Scholzovog koalicijskog partnera Zelenih, podržala taj cilj, rekao je izvor, jer je komplicirao pitanje kada bi sankcije uopće mogle biti ukinute, bez obzira na to pristane li Ukrajina na mirovni sporazum ili ne. Izvori iz njemačke vlade također su rekli da su zabrinuti da bi neki na Zapadu mogli poticati Ukrajinu na nerealne vojne ciljeve, uključujući ponovno zauzimanje poluotoka Krima koji je pripojila Rusija 2014., što bi moglo produžiti sukob. Baerbock je javno kazala da će sankcije morati ostati na snazi dok se ruske trupe ne povuku s Krima.
U međuvremenu je ukrajinski ambasador u Njemačkoj više puta kritizirao Njemačku zbog odugovlačenja sa slanjem teškog naoružanja Ukrajini, iako je Berlin snažno branio svoju podršku. Viši savjetnik predsjednika Vladimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak, signalizirao je frustracije Ukrajine: “Rusija ne smije pobijediti, ali nećemo davati teško oružje – to može uvrijediti Rusiju. Putin mora izgubiti, ali nemojmo uvoditi nove sankcije. Milioni će gladovati, ali mi nismo spremni za vojne konvoje sa žitom”, napisao je na Twitteru 31. maja. “Rast cijena nije najgore što čeka demokratski svijet s takvom politikom”, zaključio je.