Sjećanje na Srebrenicu ne treba da nas odvede u očaj i malodušje. Bog nas ne sklanja od patnji i iskušenja, već nam daje snagu da ih savladamo, kako bismo postali jači i otporniji - poručio je danas u srebreničkoj hutbi reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein-ef. Kavazović.
Povodom obilježavanja 28. godišnjice genocida počinjenog nad muslimanima Bošnjacima, reisul-ulema Kavazović danas je kazivao hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.
"Iza nas su dani Kurban-bajrama, u kojima smo se podsjetili na veličanstvena kazivanja o Ibrahimu, a.s., i njegovu sinu Ismailu, a ispred nas je 11. juli, dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Ova dva događaja, kao i mnogi drugi iz povijesti ljudskog roda, govore o samoj suštini ljudi, o onakvima kakvi jesmo. Za postizanje dobra, čovjek je spreman da podnese i najveću žrtvu - kurban, a za osjećaj moći spreman je da žrtvuje i svoju ljudskost", kazao je reisul-ulema.
Podsjećajući na kur'anske ajete "A znaš li ti šta je Sudnji dan; i, još jednom, znaš li ti šta je Sudnji dan? Dan kada niko nikome neće moći nimalo pomoći, toga dana će vlast jedino Allah imati", reisul-ulema je naglasio da "otkrivaju suštinu problema od kojeg čovjek stalno bježi, u nadi da će naći sigurno mjesto, zbijeg, kako bi izbjegao svoju odgovornost pred Bogoma - a takvog mjesta nema".
"Sva vlast, moć i konačan sud pripadaju Bogu. Drugi kur'anski ajet otkriva nam suštinu onoga što će se događati s nama na Sudnjem danu. 'Onoga Dana kada budu ispitivane savjesti, i kada čovjek ni snage ni branioca neće imati'. Središnja tema Sudnjega dana, o kojoj se u ovom ajetu govori, jeste pitanje naše savjesti. Tom ispitu će svako ljudsko biće morati pristupiti. Cijela sura govori o tome da savjest, kao moralna kategorija, mora biti osnova ličnog i zajedničkog života ljudi. Iz nje izvire moral u ljudskoj zajednici. Ljudi ne funkcioniraju kao zatvorene kutije, jer, da je tako, ne bismo trebali prozore prema drugima, koji nas vode u prostor zajedničkog života. Ovako, upućeni jedni na druge, različiti a zajedno, upućeni smo i na traganje za moralnom osnovom našeg pojedinačnog i zajedničkog života", naveo je reisul-ulema.
Naglasio je da nas pitanje zločina nad čovjekom, ma ko on bio, dovodi do ispitivanja lične i kolektivne svijesti i savjesti, pojedinca i zajednice u cjelini, bez obzira na broj žrtava, mjesto i vrijeme zločina.
"Tamo gdje savjest služi kao mjesto slušanja istine, mjesto odgovornosti pred Bogom i ljudima, tamo ima nade da će se uspostaviti zdrava i pravedna zajednica ljudi u kojoj će dominirati svijest o značaju savjesti u našem pojedinačnom i zajedničkom životu. Tamo, pak, gdje savjest ne služi moralnim ciljevima, slabe su prilike da će društvo ozdraviti i napredovati. Ovih dana nas je na pitanje ljudske savjesti podsjetila izjava jednog ratnog zločinca koji je rekao da bi ono što je učinio sve ponovio. Reakcija zajednice na ovaj istup bila je podijeljena, što nam govori da, kao vjernici, moramo poraditi na ispitivanju i jačanju naše i personalne i zajedničke savjesti, jer nas ona, kao Božiji dar koji treba stalno da razvijamo, upravo drži da ne potonemo u grijeh i zločin“, kazao je reisul-ulema.
Dodao je da su zločin genocida u Srebrenici, ali i drugi zločini, pitanje krivične odgovornosti počinilaca, ali i pitanje savjesti i morala svakog od nas, „jer se svih nas taj zločin tiče, s moralnog aspekta našeg postojanja".
"Nema sumnje da na savjesti počiva obnova ljudske moralnosti, obnova pravednijeg i savjesnijeg društvenog poretka i otvorenosti ljudi jednih prema drugima. Savjest mora biti mjesto našeg suočavanja sa sobom, mjesto Istine koja će dovesti do kajanja, do pomirenja. Poslanik, a.s., stalno nas je upozoravao da preispitujemo vlastitu savjest, pa tek onda da to isto tražimo od drugih. Uloga vjerskih zajednica i crkava u podizanju svijesti o značaju savjesti može i treba biti značajna. Nauk o vjeri nas obavezuje da o tome govorimo i da pitanje savjesti postavimo kao centralnu temu obnove i pojedinca i zajednice", potcrtao je reisul-ulema.
Na kraju hutbe, reisul-ulema je poručio da "kako bismo postali baštinici zemlje, moramo činiti dobra djela i prelaziti preko ružnih, kajati se i praštati jedni drugima".
"Naše najveće želje i očekivanja treba da budu da u skorije vrijeme vidimo plodove ispita naše savjesti, kao bajrak vjerovanja i nade, da je moguće pobijediti i odbaciti zlo, poraziti ga i protjerati iz naše duše. Lijep ishod će biti za one koji se budu Allaha bojali, za one koji se budu Njegove riječi držali i za one koji budu po svojoj savjesti postupali. Mi se trebamo osloniti na Boga i dobre ljude", zaključio je reisul-ulema.
Hutba reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića pročitana je u svim džamijama Islamske zajednice.
Prije džuma-namaza imami su u svim džamijama proučili Jasini-šerif za šehide genocida, a nakon džuma-namaza je organizirana i sergija za pomoć džematima u mjestima povratka.
