U posljednje vrijeme "Trojka" na lokalnom nivou skoro pa svakodnevno ima trzavice. Šta su krucijalni problemi, govorio je u intervjuu za Raport Srđan Mandić, načelnik Općine Centar.
Između ostalog, govorio je i o svim aktuelnim projektima na nivou ove općine, ali i kazao šta možemo očekivati u narednom periodu. Srđan Mandić za naš portal osvrnuo se i na odnose unutar Naše stranke. Istaknuo je da ima određenih problema, ali da to sve može brzo da se riješi.
Status u dramatičnom tonu
Obrušavanje zgrade na Marijin Dvoru izazvalo je Vaš verbalni sukob sa gradonačelnicom Benjaminom Karić. Ko je zapravo kriv za ovu situaciju? I ono što najviše zanima građane kada će biti riješen problem?
Na samom početku moram naglasiti da mi uopšte nije bila namjera da pozivam na odgovornost gradonačelnicu Karić. Sve se to odigralo u nedjelju, neradni dan. Da budem iskren, u jednom trenutku sam se osjećao nemoćno. Bez obzira na funkciju koju obavljam, nisam mogao ništa uraditi, jer nemate kome dati nalog. Sa mnom na licu mjesta bila je Opštinska inspektorica te Opštinska civilna zaštita. Potom smo pozvali načelnika Policijske uprave Centar koji je poslao svog zamjenika. I onda ulazite u čitav labirint administrativnih ludosti i isprepletenih nadležnosti
Moram napomenuti da je objekat u privatnom vlasništvu. Incident se desio na privatnoj parceli. S druge strane imamo drugi problem. Federalno ministarstvo prostornog uređenja nakon što je državna Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika proglasila najveći dio Općine Centar i Općine Stari grad historijskim urbanim krajolikom, uvelo je striktna pravila kada su u pitanju nacionalni spomenici i njihovo očuvanje. Za provedbu te odluke nadležno je upravo Federalno ministarstvo i federalna inspekcija. Zato sam u tom trenutku rekao da mi iz Općine Centar ne smijemo ništa učiniti, praktično ni dotaći tu zgradu i to se ispostavilo tačnim. Svako naše djelovanje bilo bi protuzakonito.
U takvom stanju svojevrsnog očaja, bespomoćnosti objavio sam status u jednom prilično dramatičnom tonu.
Trebaju svi da se uključe
Činjenica je da je ta zona još za vrijeme prethodnog gradonačelnika Abdulaha Skake izuzeta iz Općine Centar u smislu izrade regulacionog plana i taj proces sada vodi gradska uprava.
I, samo u tom dijelu sam ih pozvao da ubrzaju proceduru usvajanja regulativnog plana. Isto tako znam da i oni to ne mogu sami, upleten je čitav niz institucija u te procedure. Tu je i odluka o vjetrokoridorima, za koju je nadležna Skupština KS. Vlasnici parcela, investitori, žele tamo da realizuju svoje investicije i planove.
Moguće je da sam na jedan malo burniji način, objavom na društvenim mrežama, želio da isprovociramo one koji su zaista jedini nadležni. Bolje da se Benjamina i ja posvađamo, nego da neko strada jer ta zgrada svako časa može da se sruši. Rješenje je jednostavno i ekspresno. Međutim, Kapidžić ili neće ili ne može da razumije da jedino on, odnosno komisija čiji je član, može izmijeniti odluku o historijskom urbanom krajoliku, kojom bi se omogućilo otklanjanje neposredne opasnosti.
Ugroženi životi ljudi
Komisija još uvijek insistira od vlasnika te zgrade da se ona konzervira. I laiku je jasno da se tu ništa više ne može konzervirati i zaštiti. Ta zgrada se mora srušiti. Investitor se može obavezati da napravi identičnu zgradu po izvornom projektu. Omogućite im to.
Odluka državne komisije o proglašenju historijskog urbanog krajolika je u potpunosti politički motivirana. Namjerno se želi onemogućiti gradnja i držati ruglo u centru grada kako bi se pokazalo kako je Mandić nesposoban. Međutim, sve ljudske ili političke pakosti same sebe razobliče. U ovom slučaju nećete oštetiti ni Srđana Mandića ili našu koaliciju, ovdje su ugroženi životi ljudi, kvalitet njihovog života. Jako me interesuje kako će reagirati Federalno ministarstvo, odnosno nadležna federalna inspekcija.
Značajan prihod
Inače, taj problem Kvadranta B je već godinama prisutan. Kada će se ovo ruglo u centru Sarajeva riješiti?
Mislim da sam pretežno kazao šta je sve problem u ovom slučaju. Mogu samo da dodam da ovaj problem ima više dimenzija. Ne znam tačno ko su sve vlasnici tih parcela. Ima ih sigurno desetak. Ozbiljni investitori žele da na parcelama koju su kupili rade ono što su zamislili. Kakva će biti konačna odluka ne znam, niti na nju mogu na bilo koji način uticati. Neki žele visoke zgrade, jedan dio struke će biti protiv, dok će drugi biti za. Investitori čekaju donošenje regulacionog plana.
Bojim se da je sve ovo blokirano različitim lobijima, prosto neko politički opstruira. Ono što je sigurno da ovaj status quo ne može odgovarati nikome. Mi kao opština smo takođe zainteresovani da se što prije usvoji regulacioni plan i da se ova deponija u srcu grada što prije ukloni i prostor urbanizuje. Konačno, kroz naplatu građevinske rente očekujemo i značajan prihod u opštinski budžet.
Šta je sa kvadrantom A?
Raport je objavio informaciju da je Općinu Centar tužila kompanija čovjeka koji je vlasnik i Tibre. Traži se odšteta od oko 11,5 miliona KM zbog toga što im niste dozvolili gradnju tornja na Marijin Dvoru. Šta je poenta?
Poenta je da smo mi svjesni činjenica i okolnosti pod kojima su se donosile određene odluke prije nego što je ova administracija preuzela odgovornost u Opštini Centar. Insistiram na punoj transparentnosti pri donošenju odluka kada je riječ o regulacionim planovima. Slučaj kvadranta A je nešto što je meni bilo zanimljivo čim smo došli ovdje. Istraživali smo smo kako i pod kojim uslovima su doneseni ti planovi. Moram podsjetiti da je u toj zoni prema trenutno važećem regulativnom planu predviđena izgradnja tri nebodera od 22 sprata. Jedan je treći Uniticov neboder.
Drugi investitor je gospodin Bajrović, u zoni Holiday Inn hotela. I treći je gospodin Tihomir Brajković, odnosno firma Pallas Investment. Upravo je u slučaju Pallas Investment došlo do, po nama, sporne korekcije regulativnog plana koju je izvršio bivši načelnik opštine Centar. Naime, prethodni kantonalni Zakon o prostornom planiranju je svojim članom 46. omogućavao načelniku lokalne zajednice da izvrši korekciju regulatvinog plana. Međutim, dvije stvari su u tom slučaju zanimljive.
Korekcija plana
Prvo je da samo dan pred prestanak važenja tog zakona prethodni načelnik donosi odluku o korekciji. Pri čemu mijenja regulativni plan sa postojećih sedam spratova na 22 sprata.
Drugo, još važnije, član 46. pomenutog zakona, koji je poslužio kao pravni osnov za donošenje odluke jasno kaže kako se korekcije plana rade u slučajevima “evidentnih nedostataka, nedorečenosti ili razlika u grafičkom i tekstualnom dijelu plana, s tim da se korekcijom plana ne može mijenjati osnovni koncept plana”
Dakle, da li je povećanje spratnosti za tri puta korekcija regulativnog plana ili se moralo ići u redovnu procedure izmjene regulativnog plana, koju donosi opštinsko vijeće, a koja podrazumijeva javnu raspravu uz učešće građana? To je nešto što i laiku izražava sumnju. Upravo to je bio povod da poduzmemo određene aktivnosti.
Krivična prijava protiv Nedžada Ajnadžića
Općina u odgovoru navodi da je podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika zbog tog slučaja. O čemu se radi?
Javnosti je poznato da smo mi i za taj slučaj i neke druge formirali ad hoc grupu koju je predvodio Nermin Šehović, predsjednik komisije te članice Lejla Salihagić Brčić i Adelina Džanković, sekretarka Opštine sa primarnim zadatkom da istraže okolnosti pod Kojima su određene odluke donošene.
Na osnovu njihovih opsežnih I detaljnih izvještaja Pravobranilaštvo Općine Centar dalo je preporuku načelniku da podigne krivičnu prijavu protiv prethodnog načelnika Nedžada Ajnadžića I NN osoba. Krivična prijava je podnesena u slučaju korekcije RP kvadrant A (Pallas investment) i lokacije u parka Hastahana, predviđenoj za gradnju objekta Centralne banke.
Želimo da poštujemo procedure i zakoni
Investitor je nesporni vlasnik te parcele za koju postoji važeći reugulacioni plan, kada govorimo o slučaju Pallas investment. Međutim, upitno da je li on donesen na zakonit način i u okviru ovlaštenja načelnika. Očekujem adekvatan odgovor nadležnih organa. Sumnjam da je to zakonito, ali ja nisam nadležan da to ocjenjujem. Zato smo se i obratili tužilaštvu. Ne želim niti jednim svojim potezom da obeshrabrim investiture niti da ih tjeram sa naše Općine. Samo želim da se poštuju procedure i zakoni.
Stiče se dojam da ja opstruiram investicije i investiture, ali to apsolutno nije tačno. Neću da ulazim u detalje, to je predmet naše krivične prijave. Rekao sam nešto što je evidentno, ima tu još stvari koje su dokumentirane. Nije to jedini slučaj. Sve što uočimo kao potencijalni problem šaljemo i Uredu za borbu protiv korupcije. Ima značajan broj odluka koje su donesene na najblaže rečeno, čudan način. Neke odluke se više ne mogu poništiti. Insistiramo na tome da se građani uključuju u javne rasprave. Javne rasprave za vrijeme prošlog načelnika nisu održavane u demokratskoj atmosferi. Mi smo tu praksu promijenili. Sve javne rasprave u našem mandatu držimo u sali Općinskog vijeća, potpuno su javne i sigurne, snimaju se i svi imaju priliku da to pogledaju.
Ispravna odluka
Firma Pallas Investment je tužila Općinu Centar za iznos od 11,5 miliona KM Vidjet ćemo kakav će biti ishod. Koristit ćemo sve pravne mehanizme i lijekove da dokažemo da smo mi donijeli ispravnu odluku. Postavlja se pitanje šta bi se desilo da smo izdali građevinsku dozvolu, a nakon toga sud ustanovio nezakonitost. Na koncu, ako imamo u vidu da je odluka donesena bez saglasnosti vijećnika, građana, pitanje je I da li je veća šteta platiti eventualnu odštetu koja se ne može isplatiti jednokratno ili je veća šteta da se tamo gradi?
Nadalje, postoji realna opcija dogovora i neke vrste kompromisa, nagodbe sa investitorom, a na koncu, mi imamo mogućnost da raspišemo i javni referendum. Referendum na kojem će građani odlučiti da li će dozvoliti gradnju ili ne. Javno i transparentno uz maksimalan angažman stručne javnosti I građanki I građana, to je ključ svega. Građani mogu da promijene puno toga, da bitno utiču na donošenje važnih, strateških odluka. Želim da ih animiram i pozovem na aktivnije učešće. Ja sam njihovo sredstvo i stavljam im se na raspolaganje.
Budžet koji Općina centar troši je novac koji građani uplaćuju na različite načine. Ovo je javni novac i građani imaju pravo da odlučuju kako će on biti utrošen.
Problem sa Centralnom bankom
Mjesecima unazad se vodi bitka i sa Centralnom bankom. I oni su pokrenuli tužbu i traže odštetu od 10 miliona KM. Dokle je taj proces?
Centralna banka je najavila tužbu, međutim prema mojim saznanjima do toga još uvijek nije došlo, a želim da vjerujem da je mogući izbjeći situaciju u kojoj se dvije važne državne institucije nalaze u sudskom sporu. Ovdje imamo već drugu situaciju. U ovom slučaju je drugostepeni organ, Ministarstvo komunalne privrede I infrastrukture, prostornog uređenja potvrdilo našu odluku, odnosno kazalo, parafraziram, da načelnik Općine Centar nije mogao nikako drugačije postupiti u odnosu na način kako je postupio. Ja i dalje čvrsto vjerujem u mogućnost dogovora. Naša ponuda za alternativnu lokaciju još uvijek stoji.
Mislim da je to rješenje koje je u interesu svima. Proveli smo puno anketa i svi su saglasni, osim Centralne banke. Dakle, govorimo o lokaciji nekoliko stotina metara ispod Hastahane. Iza Alte i Unitica postoji savršena lokacija. Nudili smo guverneru da Opština pokrije troškove izrade novog projektnog rješenja. Onog momenta kada budu spremni na dogovor, u rekordnom vremenu ćemo izdati sve saglasnosti. Siguran sam da bi i Centralna banka mogla izvući korist iz takvog ishoda.
Nesporno je da je Centralna banka vlasnik lokacije na Hastahani, međutim upitno je kako je cijeli process, koji je tome prethodio, vođen. I opet dolazimo do toga da mandat prethodnog načelnika nije bio dovoljno transparentan. Oba navedena slučaja su predmet krivične prijave i ne bih iznosio ostale detalje.
Sarajevski ćilim: Do maja će biti gotovo
Koji su neki najvažniji projekti u narednom periodu i šta je sa Sarajevskim ćilimom?
Sarajevski ćilim je projekat koji smo mi zatekli i koji je bio nedovršen, ali smo procijenili da ima potencijal. U prvoj godini našeg mandata to nije bilo izvodljivo zbog pandemije. To je vrlo zahtjevan projekt. Prošle godine smo krenuli u realizaciju, ali nas je i tu sačekao zid u vidu famozne Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika. Najmanje godinu dana smo čekali njihovu saglasnost. Krenuli smo sa radovima u decembru, koristeći povoljne vremenske uslove iako taj period nije u okviru građevinske sezone, sa željom da radovi budu okončani što prije.
Zapravo, tek sada počinje pravi zamah i ja očekujem da ćemo do maja biti gotovi. Moramo uzeti u obzir da je to zona na kojem se decenijama ništa nije radilo, sada se nailazi na neke podzemne instalacije za koje se nije znalo da postoje. Mora se promijeniti i kanalizaciona i vodovodna infrastruktura. Izvođač je kompanija ITC iz Zenice. Svima nam je u interesu da ovo bude izvedeno kako treba. Zato molim građane za malo strpljenja.
Novi projekti na području Općine Centar
Nastavljamo ove godine sa projektima koji vode Kantonalno ministarstvo i ViK, a riječ o realizaciji EBRD kredita namijenjenog za izmjenu dotrajale vodovodne i kanalizacione mreže. To su veliki infrastrukturni projekti na duži rok.
Ove godine intenzivnije nastavljamo sanaciju pješačkih staza i stepeništa. Na to se jako dugo čekalo. Imamo veći broj izvođača jer želimo da paralelno radimo na većem broju lokacija. Značajan dio stepeništa na Koševu i Ciglanama će biti sanirano ove godine.
Planirali smo i rekonstrukcija parka „Kemal Monteno“. On ostaje u svom originalnom izdanju, u smislu procenta zelenih površina, ali dobit će neke nove sadržaje i zajedno sa obnovljenom Austrijskom kućom, činiti jednu novu, prepoznatiju i jedinstvenu cjelinu. Uskoro kreću radovi na šest novih dječjih igrališta. U izradi je projekat revitalizacije parka Jezero-Betanija, projekat rekonstrukcije Hastahane na bazi idejnog rješenja koje su odabrali građani Nastavljamo rekonstrukciju i sanaciju našeg FiS-a. Nakon više decenija čekanja završit ćemo radove na raskrsnici i asfaltiranju Ulice Kromolj, proširenju Nahorevske ulice. Ovih dana konačno kreće i sanacija trga ispred upravne zgrade Sarajevo šuma. Uskoro otvaramo novu šalter salu gdje će se po prvi put na jednom mjestu moći izvaditi svi lični dokumenti. Puno je planiranih infrastrukturnih projekata i očekujem da će veliki broj njih biti i završen ove godine.
Moderno Sarajevo
Također, posebno mi je važno istaknuti naš napor da Općina Centar bude prepoznata kao općina za mlade. Više od 2 miliona i 200 hiljada smo izdvojili u budžetu za mlade. Ove godine rekordan iznos za stipendije i studenata i srednjoškolaca. Za našu djecu osigurali smo sredstva za studijska putovanja, naše nadarene sportiste i šampione znanja takođe finansijski podržavamo. Izdvajamo značajna sredstva za poboljšanje uslova u vrtićima i školama.
Želimo da „isprovociramo“ i druge općine i druge nivoe vlasti da se uključe da barem u tom infrastrukturnom smislu napravimo iskorak, da napredujemo. Tu ni do sada nisu bili prepreka ni Milorad Dodik ni Dragan Čović. Niko prethodnu vlast nije sprječavao da se prethodnih decenija obrazovne ustanove opreme i urede i da budu za primjer ostatku države. Ukoliko sada budemo u stanju da napravimo uslove da univerzitet skoči sa ovih niskih pozicija, da bude kvalitetniji i nego sada, naravno da će djeca iz svih dijelova BiH htjeti studirati u Sarajevu, neki će možda poželjeti i da ostanu živjeti tu, u modernom, uređenom, evropskom Sarajevu.
To su veze koje će omogućiti integraciju zemlje. Sve se drugo pokušalo, u smislu nekih političkih prepucavanja i danas imamo to što imamo. Uvjeren sam da će kroz podizanje kvaliteta života stvoriti pretpostavke za napredak u svim segmentima. Vrijeme je da se takmičimo u dobrim stvarima. Neka nas ovi nivoi vlasti koji nas sada koče, puste da radimo. Nemojte nas tjerati u trku, a vezati nam noge. Pustite nas da radimo svoj posao.
Budžet usvojen jednoglasno
Suočeni ste bili i sa problemima u Općinskom vijeću. Došlo je do neslaganja Trojke. Kakva je trenutno situacija?
Ne mogu reći da se Trojka raspada, bar ne u slučaju Općine Centar. Međutim, mogu kazati da se na određen način rekonstruiše. Dinamičan je život na lokalnom nivou. Puno je brži i stvari se brže odvijaju nego na kantonalnom ili federalnom nivou. Prošle godine smo imali neka neslaganja, nezadovoljstva i različite poglede na funkcioniranje odnosa između Općinskog vijeća i načelnika. Međutim, oko ključnih stvari još uvijek imamo konsenzus. Mi smo uspjeli i ove godine budžet usvojiti jednoglasno. Dakle, zadovoljeni su interesi i stranaka Trojke, ali i drugih stranaka.
Trzavica je bilo i bit će sigurno. Nakon te krize koju smo imali prošle godine mislim da smo to prevazišli. Za ovaj posao ne postoji ni škole ni fakulteta, ovo se uči svakodnevno. Stranke Trojke imaju puno pitanja oko kojih se ne slažu, ali i veliki broj stvari oko kojih se slažu i to je ono na šta moramo biti stalno fokusirani. Ono što može biti problem je činjenica da su puno veći zahtjevi mjesnih zajednica, vijećnika nego što postoji mjesta za realizaciju. I onda znamo doći u situaciju da ne znamo šta prvo uraditi. I tada dođe do nekih nesporazuma oko prioriteta.
Razgovor sa Konakovićem i Nikšićem
Jeste li razgovarali sa liderima partija?
Sticajem okolnosti i ja sam jedan od lidera, obzirom da sam potpredsjednik Naše stranke. Imam određenu autonomiju da sam kreiram lokalnu politiku, ali mislim da u ključnim stvarima ne odstupam od politika Naše stranke, ali, što je još i važnije, i od našeg zajedničkog “Sarajevskog dogovora”, sporazuma stranaka trojke za lokalni nivo.
Međutim, za govornicom Općinskog vijeća i u javnom prostoru nastojim da se uvijek ponašam i nastupam kao načelnik svih građanki i građana. Zaista želim da depolitizujem našu svakodnevnicu, koliko god je to moguće. Kada polažete vodovodnu cijev ili asfaltirate ulicu, ne smije vam biti važno za koga su glasali lokalni mještani.
Krizni period
Kada je bio taj krizni period sretali smo se češće. Sada su svi na novim pozicijama, ali smo i dalje u kontaktu. Ja sa, neko sam ko je gradio ovu priču. Bio sam ministar u Vladi “Šestorke” i kada bi se nekada dodjeljivala neka priznanja zaslužnima za kreiranje ovih novih politika, sigurno je da bih bio jedan od dobitnika. Zato odbacujem bilo kakvu optužbu da mogu biti neko ko narušava Trojku. Da rušim nešto što sam gradio, to nikako. Rušiti ovu priču može samo neko ko je ušao kasnije u tu priču i ne razumije je.
Trenutno konstituisanje vlasti je nešto na tragu onoga što smo mi radili 2018. godine. Dakle, puno kompromisa, puno ustupaka sa jednim ciljem, a to je bolji kvalitet života.
Mislite da će uspjeti formiranje vlasti na federalnom nivou?
Šta je alternativa? Da Fadil Novalić ostane još četiri godine? Nema alternative. Svi koji dolazimo iz ove koalicije moramo znati da mi nismo tu radi sebe, nego zbog građana, njihovih interesa. Ljudi od nas sa pravom očekuju promjene na bolje. Zato nekada moramo obuzdavati lične sujete. Bit će izazova. Sada ključnu ulogu očito ima visoki predstavnik. Međutim, što se tiče nove koalicije mislim da su stvari vrlo jasne i posložene. Znaju se uglavnom i resori i imena novih ministara i ministarki. Optimista sam jer nema drugog izlaza. Svima je jasno, pa čak i SDA, koji vuku očajničke poteze i spremni su na sve kako bi ostali na vlasti, da moraju malo na klupu. Moraju malo odmoriti.
Naša stranka: Ima li problema?
Također, dosta se špekuliše i o Vašem odnosu unutar Naše stranke? Ima li tu problema?
Ne mogu reći da nema problema. Ne krijem to. Naša stranka po mom mišljenju još uvijek presporo prolazi taj proces transformacije iz opozicione u pozicionu stranku. Često im to govorim. Određen broj naših čelnih ljudi nema još uvijek osjećaj da smo dio vlasti. Na tom nivou imamo nekada konstruktivne, ponekad i žučne rasprave. Možda nekada tražim previše, ali prosto tražim pomoć i podršku. Meni tapšanje i podrške na društvenim mrežama nisu dovoljne.
Međutim, to su naše interne stvari, karakteristične za sve organizacije i nije ništa što se ne može premašiti. U jednoj liberalnoj stranci pogotovo, mora postojati prostor za drugačije poglede i stavove i to je sasvim normalno. Uvijek ću se boriti protiv bilo kakvog pokušaja nametanja samo jednog i isključivog načina razmišljanja u Našoj stranci.
