U federalnim preduzećima, zavodima i ustanovama na godišnjem nivou isplati se i više od milion KM javnog novca članovima raznoraznih komisija za koje niko ne zna ni šta tačno rade, a posebno je problematično što se ne zna ni da li članovi tih komisija koji su uglavnom već zaposlenici tih ustanova ili preduzeća, posao koji im je inače u opisu posla duplo naplaćaju i kroz članstvo u komisijama. Ova sramotna praksa prisutna je i u FBiH, ali i na drugim nivoima vlasti godinama, pa stoga ne čudi što BiH ne može s „aždahom“ zvanom birokratski aparat ni milimetar naprijed, niti se mogu očekivati neki razvojni budžet i kapitalne investicije, jer je neutaživa glad za novcem onih koji ionako imaju dobre plate i primanja uticala i na to da se građanima stalno uvode novi nameti, a sve kako bi vlastodršci što bolje i lagodnije živjeli.
Raport je došao do podataka o iznosima isplaćenim u prošloj i za prvih devet mjeseci ove godine komisijama u nekim od preduzeća, zavoda i ustanova u FBiH koji svjedoče o tome kako se očigledno olako formriaju ta tijela i povlaštena kasta olako „šakom i kapom“ među sobom olako dijeli novac poreskih obveznika.
Da se pod hitno mora uvesti kontrola u ta preduzeća , zavode i ustanove o načinu trošenja našeg novca najilustrativnije pokazuju podaci iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. To je Zavod koji odlučuje o životima najtežih pacijenata i o lijekovima koji se uvrštavaju na Listu lijekova fonda solidarnosti, a zna se koliki je problem pacijenata u FBiH koji su na čekanju da im se “udijeli” novac koji je već naplaćen kroz doprinose na plate za zdravstveno osiguranje.
Niko ne zne šta rade
Međutim, probleme naplate nemaju članovi komisija u Zavodu koji su za prošlu i ovu godinu naplatili ukupno više od 310 hiljada KM za članstvo u komisijama, za koje se niti navodi šta su radile, niti koliko su puta zasjedale, samo je pobrojan naziv tih komisija i iznos koji im je isplaćen.
Tako je komisija pod nazivom Komisija onkološka i hematološka u prošloj godini naplatila 19.798,98 KM, a u istom periodu Komisija za liječenje oboljelih od Cronove bolesti i Hepatitisa B i C naplatila je 2.989,80 KM Komisija za multiple sklerozu 1.860,40 KM, Komisija za uvođenje osiguranika u pravo korištenja lijekova za liječenje metastatskog melanoma 6.545,60 KM, Komisija za učešće u tenderima oko 4.100 KM , dok je Hematološka komisija naplatila oko 12.000…
U izvještaju koji je dostavljen Valdi FBiH ne navodi se ni ko su članovi komisija, niti koliko su puta zasjedali i da li je zasjedanje održavano u toku radnog vremena, pa su u tom slučaju dobili i platu i naknadu za rad u komisiji.
Sramotno je da ukoliko uposlenici Zavoda naplaćaju svoj angažman u komisiji ukoliko su razmatrali koji pacijent će dobiti koji lijek, što bi trebao biti redovan posao uposlenika tog zavoda, naročito u vrijeme dok pacijenti bez lijekova umiru čekajući da se neko u Zavodu smiluje.
Komisija za ispraćaj u penziju i za svečane sjednice
Oko 150 hiljada KM u prošloj i ovoj godini ukupno je isplaćeno i za članstvo u komisijama u Rudniku mrkog uglja Banovići. Desetine komisija formirane su i u ovom rudniku, a i iz njihovog naziva može se zaključiti da su im poslovi ustvari već obuhvaćeni sistematizacijom radnih mjesta po raznim sektorima u rudniku.
Apsurdno je primjerice da u tom rudniku čak postoji komisija za organiziranje svečanih sjednica Nadzornog odbora koja „taj posao“ naplaćuje u iznosu od 1.200 KM, a možete zamisliti, imaju i Komisiju za praćenje bolovanja! Članstvo i „rad“ u toj komisiji naplaćen je u iznosu 2.600 KM , dok je Popisna komisija naplatila 14.000 KM, a Komisija za nabavke 9.000 KM . Da se ima novca „za bacanje“ u RMU Banovići pokazuje i činjenica da imaju i Komisiju za ispraćaj radnika u penziju koja godišnje košta 2.250 KM.
Dobro su se „oparili“ i oni koji su članovi tijela Agencije za nadzor osiguranja FBiH. Nije ni čudo što je ova agencija o čemu je Raport ranije pisao dala saglasnost za poskupljenje registracija, jer treba preko „leđa poreskih obveznika nahraniti“ članove komisija za polaganje stručnog ispita za posredovanje u osiguranju kojima je u prošloj godini isplaćeno ukupno 21.362,50 KM, a za članstvo i „rad“ u još nekoliko komisija Agencije plaćeno je još oko desetak hiljada maraka.
Isplativo je ući i u članstvo komisija Agencije za bankarstvo FBiH gdje predsjednik i zamjenik Drugostepene komisije za rješavanje po žalbama prvostepenih akata imaju mjesečnu naknadu u iznosu od po 1.000 KM koliko imaju i članovi.
Prema izvještaju koji je u posjedu Raporta, Fondacija za kinematografiju plaća predsjedniku žirija za izbor korisnika sredstava Fondacije iznos od 4.000 KM, a članovima tog žirija po 3.000 KM.
Radna grupa za zbrinjavanje kurbanskog mesa
Zanimljivo je i da Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Bakovići pored mnogih drugih plaćenih komisija ima i Radnu grupa za zbrinjavanje kurbanskog mesa koja je u prošloj godini dobila ukupnu naknadu u iznosu u 2022 4.662,00 KM. A u 2023 iznos od 4.685,40 KM. Šta znači zbrinjavanje kurbanskog mesa i zašto u te svrhe ide novac, ako se primjerice zna da ukoliko ta ustanova dobije neku donaciju kurbanskog mesa, onda se ono valjda usmjerava na čuvanje ili u upotrebu u kuhinju zavoda, a izgleda da to što neko kaže gdje će se usmjeriti meso košta godišnje oko pet hiljada KM i još je za to potrebna „radna grupa“.
I JP Autoceste FBiH d. o. o. Mostar, kako se navodi u izvještaju imaju komisije koje je imenovao ili Nadzorni odbor ili direktor, ali se ne navodi niti šta im je posao, niti za što su konkretno nadležne. No, precizirani su iznosi koje dobijaju te komisije, pa se navodi da su ukupno dobile oko 18.000 KM.
I desetine drugih ustanova i preduzeća imaju raznorazne komisije u kojima se članstvo plaća od 200 maraka i više. I federalni i državni revizori često su u svojim izvještajima o finansijskom poslovanju institucija ukazivali na formiranje komisija koje rade posao koji je već sistematiziran radnim mjestima, a ponovo se naplaćuje. Međutim, s ovim problemom nijedna vlast nije se uhvatila ukoštac, niti je ikada ispitala potrebu postojanja tolikog broja komisija za koje se uglavnom ne zna ni šta rade.
