Vijest da je Hrvatska je sa granice vratila pošiljku krompira iz Bosne i Hercegovine izazvala je veliku pažnju javnosti. Krompir je vraćen zato što je sadržavao kadmij koji je kancerogen u količinama većim od dopuštenih.
Svakako ovo nije jedini slučaj kada se hrana iz BiH na granici EU vrati. Očigledno da u BiH propisi o sigurnosti hrane te pravilnici o dozvoljenom prisustvu štetnih stvari nisu usklađeni sa pravilnicima EU.
Zbog čega je to tako?
Relevantni propisi
Pitali smo stručnjake iz Agencije za sigurnost hrane BiH. Između ostalog, obrazložili su nam kolika je dozvoljena količina kadmija u krompiru.
Vijest o vraćenom krompiru objavljena je na internetskoj stranici Evropskog centra za brzo uzbunjivanje u prometu hranom (RASFF).
"Maksimalno dopuštena količina kadmija u krompiru propisana Pravilnikom o maksimalno dopuštenim količinama za određene kontaminante u hrani usklađena je s propisima Evropske unije. Ona iznosi 0,10 mg/kg", istaknuli su.
Pojasnili su u odgovoru za naš portal da je najveći broj relevantnih propisa i standarda EU već preuzet kroz propise BiH.
"Screening, odnosno analitički pregled usklađenosti zakonodavstva iz područja sigurnosti hrane, kao i svih drugih područja obuhvaćenih pregovaračkim poglavljima, dat će najprecizniji odgovor o usklađenosti zakonodavstva u BiH s pravnom stečevinom Evropske unije. Taj proces uslijedit će nakon formalnog otvaranja pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
Kakvi su propisi o sigurnosti hrane?
Na temelju naših analiza, izvještaja Evropske komisije i ocjena međunarodnih eksperata možemo reći da je najveći broj relevantnih propisa i standarda EU u području sigurnosti hrane već preuzet kroz propise BiH. Na naš prijedlog, u saradnji s mjerodavnim tijelima entiteta, Vijeće ministara BiH donijelo je više od 170 propisa o hrani. Najveći broj ovih propisa bio je predmet usklađivanja s pravnom stečevinom EU. Agencija kontinuirano prati izmjene i dopune propisa EU. Te u skladu sa svojim nadležnostima inicira, priprema i organizira izradu propisa BiH u području sigurnosti hrane", istaknuli su u odgovoru za Raport.
Pojasnili su da hrana koja se uvozi u BiH mora biti u skladu s relevantnim odredbama propisa o hrani. Ili mora biti u skladu sa relevenatnim propisima koje BiH priznaje barem kao ekvivalentne istina, ili postoji poseban sporazum između BiH i zemlje izvoza, s odredbama tog sporazuma.
Poduzimanje odgovarajućih mjera
"Agencija za sigurnost hrane putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) zaprima informacije u slučajevima kada se utvrdi da je hrana koja nije u skladu s propisima EU izvezena u BiH. U saradnji s mjerodavnim inspekcijskim tijelima, poduzimaju se propisane mjere s ciljem zaštite zdravlja i interesa potrošača u BiH", kazali su.
Dodali su kako Agencija zaprimljene putem EU RASFF-a dostavlja na daljnje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u BiH.
"Od njih tražimo poduzimanje odgovarajućih mjera u cilju zaštite zdravlja i interesa potrošača. Kao i povratno informiranje Agencije. Nakon prijema povratne informacije, Agencija istu dostavlja nadležnoj službi Evropske komisije", zaključili su u odgovoru za Raport.