Grupa od dvadesetak ljudi, zaljubljenika u speleologiju, osnovala je u Mostaru 2012. godine Speleološko društvo ”Herceg” i od tada aktivno i organizirano istražuju područje hercegovačkog podzemlja, iznimno bogato speleološkim objektima.
U razgovoru za Fenu, predsjednica društva Žana Marijanović otkrila Je što je to speleologija i s kakvim se sve stvarima susreću u kraškom krajoliku Hercegovine.
"Istražujemo podzemne špilje, jame, razne speleološke fenomene, a na neki način bavimo se i znanstvenim radom jer sve ono što pronalazimo zabilježimo i mapiramo", rekla je Marijanović.
Speleološko društvo ”Herceg” ima 21 člana, od kojih je 10 aktivno, a ostali „uskoče” kada je potrebno pomoći.
Po njezinim riječima, zbog nedovoljne razvijenosti speleologije na našem području te činjenice da ljudi nisu upoznati s ovom multidisciplinarnom aktivnošću, nema veliki broj ljudi koji bi mogli istražiti još veći broj speleoloških objekata u Hercegovini.
Izrazila je nadu da će se ta situacija promijeniti kroz godine što slijede i da će se razvijanjem speleologije povećati broj ljudi koje zanima ta naučna disciplina.
Speleologija sa sobom nosi dozu opasnosti, ali i određenog avanturističko-adrenalinskog duha, a uz učenje i iskustvo, mnoge se opasnosti mogu vrlo lako izbjeći, kaže predsjednica društva.
"Nekako smo uvijek učili da postoje objektivne opasnosti na koje ne možemo utjecati i subjektivne opasnosti, gdje moramo kontrolirati sami sebe. Mi speleolozi trebali bi češće obnavljati svoja znanja i vještine", napomenula je Marijanović.
Hercegovina je puna neistraženih objekata
Kako bi se rizik dodatno smanjio Speleološko društvo ”Herceg” u svojim prostorijama, u kontroliranim uvjetima, obučava svoje članove osnovnim tehnikama, poput penjanja uz stijene, a speleolozi se, također, uče disciplini i timskom radu.
Broj nesreća u speleološkim objektima razmjerno je mali, a uglavnom se događaju kada osoba precijeni svoje sposobnosti.
"Koliko znam u BiH nije bilo speleoloških nesreća, a u Hrvatskoj, koja je dosta razvijenija po ovome pitanju, mislim da su bile četiri nesreće, ali koje su također izazvane osobnom nepažnjom", navela je Marijanović.
Mnogi speleološki objekti u Hercegovini su ili neotkriveni ili slabo istraženi, što daje posebnu draž članovima društva da se bave ovom aktivnošću.
"Sama pomisao, kad se spustite na jedno mjesto, da ste vi doslovce prva osoba koja stoji tu, to već predstavlja nešto. Svakim odlaskom u neki speleološki objekt, obradom i istraživanjem tog objekta vi pišete povijest", istaknula je Marijanović.
Speleologija i turizam
Hercegovina je kraška regija koja može speleološke objekte uvrstiti u svoju već bogatu turističku ponudu, a najbolji primjer toga je špilja Vjetrenica, smještena u općini Ravno.
"Svakako da speleologija i speleološka otkrića mogu pomoći turističkoj ponudi Hercegovine. Navela bih primjer Vjetrenice koja je prelijep speleološki objekt. Začudili bi ste se koliko je ona prelijepa i što je priroda u njoj učinila sve ove godine i godine", smatra Marijanović.
Ono što je zanimljivo s Vjetrenicom je da se unutra krije najveći broj bio-speleoloških vrsta, čak 36 endemskih vrsta koje postoje samo u Vjetrenici, tako da je ona već zbog toga poseban speleološki objekt, navodi Marijanović.
Kako bi se Vjetrenica dodatno zaštitila i valorizirala pokrenut je proces nominacije te špilje za uvrštavanje na Unescovu listu svjetske prirodne baštine.
Međutim, pored lijepih priča koje se vežu uz speleologiju, postoje i one manje lijepe. Mnogi speleološki objekti služe za odlaganje otpada nesavjesnim pojedincim.
"Nažalost, nekako je postala uobičajena pojava kada uđemo u neku jamu da pronađemo smeće i otpad, posebno u onim koje su bliže prometnicama. Ono što sada želimo je da probudimo savjest lokalnog stanovništva educiranjem o štetnosti odbacivanja otpada u speleološke objekte. Sve to završi u izvorima, a na kraju i u našem organizmu", rekla je Marijanović.
Kako bi ilustrirala s čim se na terenu susreću predsjednica Speleološkog društva ”Herceg” navele je primjer jedne jame iz koje je, kako bi se taj objekt mogao istražiti, izvučeno pet tona smeća.
Osim prirodnih ljepota, u speleološkim objektima pronađe se i par povijesnih artefakta, a Marijanović je rekla da su nedavno pronašli i šljem iz 1943. godine, za koji ih je mnoštvo ljudi kontaktiralo i pitalo je li predmet na prodaju.
"Sve ove predmete koje skupljamo i koje skupimo, nekad ćemo napraviti svoju bazu i mini muzej gdje će isti biti izloženi kako bi ljudi mogli vidjeti šta se prikupilo", kazala je Marijanović.
Društvo organizira i dane otvorenih vrata, ali i speleološke škole za sve one koji žele naučiti nešto više.
"Speleološka škola traje četiri vikenda, petkom uvečer su teoretska predavanja u vezi speleologije, dok su subota i nedjelja rezervirani za praktični rad. Dakle, svi polaznici škole se uvježbavaju u kontroliranim uvjetima, a na kraju bi školu položili s odlascima u speleološke objekte. Napomenula bih da ih pri prvom ulaskom uvijek prati iskusnija osoba", kazala je Marijanović.
Iz SD ”Herceg” napominju da uskoro kreće deveti ciklus speleo-škole te pozivaju sve zaljubljenike u avanturu i prirodu da se prijave.
