Posmrtni ostaci žrtava iz Španskog građanskog rata i diktature Francisca Franca prvi se put ekshumiraju iz najveće masovne grobnice u Španiji, saopćila je vlada u ponedjeljak, prenosi Reuters.
Rad na ekshumaciji 128 kostiju desetaka ubijenih ljudi tokom građanskog rata (1936.-1939.) i Francove diktature (1939.-1975.) započeo je u ponedjeljak nakon sudskog naloga za koji su se borile porodice žrtava, objavilo je ministarstvo predsjedništva Španije, koje je zaduženo za odnose vlade s parlamentom i demokratsko sjećanje.
Odluka suda
Iskapanja su odobrili sudovi na zahtjev porodica žrtava nakon "nadilaženja brojnih pravnih prepreka", navodi se u saopćenju.
Ogromni mauzolej na planinskom lancu Sierra de Guadarrama s bazilikom i 155 metara visokim granitnim križem izgradilo je oko 20 hiljada prisilnih radnika između 1940. i 1959. godine.
Dolina palih (Valle de los Caídos) je nekadašnji naziv tog lokaliteta u Španiji, koji je sada službeno poznat po svom geografskom nazivu Valle de Cuelgamuros u planinskom lancu Sierra de Guadarrama, blizu Madrida.
U dolini se nalazi katolička bazilika i monumentalni spomenik u opštini San Lorenzo de El Escorial.
Diktator Francisco Franco naredio je izgradnju tog monumentalnog mjesta 1940. godine.
Franco je tada rekao da je spomenik zamislio kao "nacionalni čin pomirenja".
Prema različitim procjenama, ondje su pokopani ostaci 30 do 35 hiljada identificiranih i neidentificiranih žrtava obje zaraćene strane - nacionalista i republikanaca.
Do sada su provedene samo dvije ekshumacije. Ljevičarska vlada Pedra Sancheza prvo je iz mauzoleja iskopala ostatke Franca i preselila ih na groblje u okolici Madrida u jesen 2019. godine.
Mjesto pomirenja
U aprilu ove godine, tijelo vođe fašističkih falangista Jose Antonia Prima de Rivere ekshumirano i prebačeno na obično groblje.
U mauzolej, koji godišnje posjeti oko 400.000 ljudi, a od prošle godine nosi naziv "Dolina Cuelgamuros" umjesto dotadašnje "Doline palih", hodočastili su mnogi desničari, obožavatelji diktatora Franca i Prima de Rivere.
Vlada je premještajima htjela tome stati na kraj i dolinu pretvoriti u "mjesto pomirenja".
Procjenjuje se kako se između 100 i 150 hiljada žrtava iz Španskog građanskog rata i Francove diktature vode kao nestali.
Potraga za desecima hiljada žrtava anonimno pokopanih širom zemlje postala je "državna dužnost" prošle jeseni donošenjem zakona o "demokratskom sjećanju".
Zakon također dopušta porodicama da podnesu zahtjev sudovima za ekshumacije u Dolini Cuelgamuros.
