Vlada Crne Gore

Spajić postigao dogovor sa blokom koji ne priznaje Kosovo, negira genocid u Srebrenici i blizak je s Vučićem i Putinom

PES postigao dogovor sa Demokratama i prosrpskom koalicijom, izvan Vlade ostaju Bošnjaci i Hrvati

Crna Gora je blizu da dobije novu Vladu, nakon više od četiri mjeseca od kako su održani parlamentarni izbori.

Mandatar za sastav nove Vlade, lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić, nakon višemjesečnih pregovora, postigao je načelni dogovor oko nove parlamentarne većine, koji će biti potvrđen potpisivanjem sporazuma narednih dana.

Novu parlamentarnu većinu će osim PES-a, koji je na izborima održanim 11. juna osvojio 24 mandata, činiti i Demokrate sa sedam mandata, prosrpska koalicija "Za budućnost Crne Gore" koja je osvojila 13 mandata, Socijalistička narodna partija sa dva mandata, kao i Albanski forum i Albanska koalicija, koje imaju tri poslanička mandata.

Bošnjačka stranka ide u opoziciju

Iako je bila viđena u novoj Vladi, Bošnjačka stranka će ipak u opoziciju, sa šest mandata. U opoziciju će i koalicija DPS-SD, koja ima 21 mandat, Građanski pokret URA sa četiri mandata, Hrvatska građanska inicijativa sa jednim mandatom, kao i Demokratska unija Albanaca, sa jednim mandatom.

Parlament Crne Gore broji 81 mjesto, a izvjesno je da će Spajić imati više nego potrebnu većinu, odnosno, da očekuje podršku 49 poslanika, što je tropetinska podrška.

Mandić na čelu Skupštine

Iako je od strane najznačajnijih ambasada u Crnoj Gori u više navrata stizalo upozorenje da prosrpska koalicija "Za budućnost Crne Gore" ne može biti partner na planu evropskih i NATO integracija i da ne može biti dio Vlade koja teži EU, to nije ubijedilo Spajića da odustane od saradnje sa koalicijom, koju čine članice nekadašnjeg Demokratskog fronta.

Riječ o koaliciji čiji konstituenti ne priznaju nezavisnost Kosova, negiraju genocid u Srebrenici i imaju bliske odnose sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prema sporazumu, njima će pripasti mjesto predsjednika Skupštine, a kandidat je Andrija Mandić, doskorašnji lider Demokratskog fronta. Mandić je bio kandidat za predsjednika Crne Gore 2008. i 2023. godine. Njegov DF je godinama zastupao tri politička cilja - povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, izlazak Crne Gore iz NATO-a i ukidanje sankcija Rusiji koje je Crna Gora 2014. uvela sljedeći vanjskopolitički kurs Evropske unije.

Blizak je Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a javno mu je za predsjedničke izbore u martu ove godine pružio podršku predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik.

Mandić je uz još jednog lidera DF Milana Kneževića, optužen u slučaju "državni udar", za pripremu nasilne promjene vlasti na dan izbora 2016. godine. U prvostepenom postupku su osuđeni na zatvorske kazne, koje je ukinuo Apelacioni sud i slučaj vratio na ponovno suđenje.

Koalicija "Za budućnost Crne Gore" će osim mjesta šefa parlamenta dobiti i 40 odsto mjesta koja se dijele po političkoj liniji, a odnose se na državna preduzeća.

Demokratama dva potpredsjednika i četiri resora

Pokret Evropa sad će u novoj Vladi osim premijera imati i deset ministara, Demokratama će pripasti dva potpredsjednika Vlade i četiri resora, SNP je u podjeli dobio dva resora, dok će albanske partije dobiti potpredsjednika Vlade i dva resora.

Prema najavama, do kraja sedmice će biti potpisan sporazum o 44. Vladi, a već naredne sedmice uslijedit će izbor predsjednika Skupštine, a nakon toga i nove Vlade.

Clicky