Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine upozorila je Vijeće ministara BiH da evidentni zastoj u proceduri usklađivanja bh. propisa u oblasti sigurnosti hrane s propisima EU otvara mogućnosti da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi.
Naime, Agencija za sigurnost hrane BiH pokrenula je proceduru i izradila prednacrte propisa u koje su uvrštene najnovije izmjene iz legislative EU i te dokumente je dostavila na komentare nadležnim organima na entitetskom nivou i onima u Brčko distriktu uključenima u izradu i donošenje novih propisa, ali Agencija još nije dobila odgovore.
Agencija je podsjetila Vijeće ministara BiH da je ranije prilagođavala pravne propise iz oblasti pesticida, aditiva i kontaminanata sa zakonskom regulativom EU, ali da se ti propisi u EU stalno mijenjaju i shodno tome treba ih prilagođavati i BiH.
Nivo pesticida u hrani u BiH nedozvoljen u EU
No, to se ne radi pravovremeno i zbog toga danas imamo situaciju da se pojedini štetni proizvodi mogu uvesti u BiH, ali ne i u EU, a što je najgore na taj način direktno se ugrožava zdravlje stanovništva.
Tako je Agencija navela da je tokom kontrola o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla u zadnje dvije godine, utvrđeno da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, ali nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU.
„Naprijed navedeno, za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan utjecaj na funkcioniranje tržišta", stoji u informaciji Agencije za sigurnost hrane BiH.
Slična situacija je vezana i za pojavu određenih kontaminanata u hrani, koji postojećim propisima u Bosni i Hercegovini nisu obuhvaćeni a čije su maksimalno dozvoljene količine regulisane legislativom EU i zemljama okruženja.
„U proteklom periodu primili smo EU RASFF hitnu obavijest o prisustvu biokontaminanta pirolizidin alkaloida u origanu, koji je isporučen u Bosnu i Hercegovinu, a važeći propis ne sadrži odredbe koje regulišu ovu oblast“, navode iz Agencije.
Također, iz Agencije upozoravaju da kada je riječ o prehrambenim aditivima, da je između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreću prehrambeni aditiv titanov dioksid (E-171).
Još 2021. godine Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je objavila da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti titanovog dioksida (E 171) i da se on više ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani.
„Njegova glavna funkcija je osigurati bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a uglavnom se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva. Slijedom naprijed navedenoga, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je nažalost zbog zastarjelog bh zakonodavstva na tržište Bosne i Hercegovine još uvijek omogućeno“, upozorili su iz Agencije.
Omogućen uvoz hrane štetne po zdravlje ljudi
Naveli su i da je u proteklom periodu Agencija kao kontakt tačka EU RASFF zaprimila veći broj obavijesti vezanih za navedene propise, gdje uslijed neusklađenosti propisa službene kontrole nije bilo moguće provoditi na efikasan i adekvatan način što može imati štetne posljedice, prvenstveno po javno zdravlje.
„Zastoj u proceduri usklađivanja propisa, otvara mogućnosti da se u Bosnu i Hercegovinu uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama iz okruženja stvara brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u Bosnu i Hercegovinu.
Usklađivanje pravnog sistema Bosne i Hercegovine sa pravnom tekovinom EU (acquis-a) podrazumijeva ne samo usklađivanje odredbi nego i njihovo djelotvorno provođenje.
Obaveza usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvom EU, pored političkog i ekonomskog kriterijuma predstavlja uslov za članstvo u EU. Slobodan protok sigurne i kvalitetne hrane ključni je aspekt unutrašnjeg tržišta i znatno doprinosi zdravlju i dobrobiti građana te njihovim socijalnim i privrednim interesima. Radi veće pravne sigurnosti te racionalne i usklađene provedbe, potrebno je donijeti nove propise kojima će se omogućiti sigurnost za potrošače i druge zainteresovane strane te smanjiti administrativna opterećenja, istaknuli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH u Informaciji upućenoj Vijeću ministara BiH.
Ko ugrožava zdravlje stanovnika BiH?
S obzirom na to da se u informaciji predlaže da Vijeće ministara BiH „preporuči“ nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH “da u interesu osiguranja visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi, interesa potrošača kao i interesa subjekata u poslovanju s hranom, razmotre prijedloge navedenih propisa, te dostave stručne komentare kako bi se oni mogli uputiti u daljnju proceduru“ začuđujuće je da već nisu izdate naredbe svima onima koji opstruiraju usklađivanje bh. zakonodavstva u oblasti sigurnosti hrane s onim EU.
Jer, jasno je da na ovaj način svi oni koji opstruiraju dokumente koje im je poslala Agencija i zbog čega se ne može zabraniti prodaja proizvoda u BiH, dok za te proizvode važi zabrana prodaje u EU, direktno ugrožavaju zdravlje stanovnika BiH što je krivično djelo.
Iz Agencije nisu konkretno naveli o kojim entiteskim i organima Brčko distrikta je riječ.
