Gotovo 200 stručnjaka i naučnika dvije godine neumorno je radilo kako bi odgovorilo na pitanje „Šta se sve nalazi ispod valova Jadranskog mora?”.
Nakon 20 hiljada sati provedenih na moru rezultat je: jedinstvena Nacionalna karta morskih staništa, prenosi N1.hr.
Detaljno je kartirano preko šest hiljada kvadratnih metara morske površine. Projekt je težak 11,9 miliona eura, a 85 posto finansiran je sredstvima Evropske unije.
Morske dubine
Prvi je takav na Mediteranu. Istraživanja morskih dubina dovela su do nekih novih, pozitivnih saznanja, ali i zabrinjavajućih podataka.
„Što skriva plavetnilo neistraženog Jadranskog mora?“ Bilo je to ključno pitanje za 200 stručnjaka i naučnika koji su dvije godine radili na mapiranju morskih staništa.
Kao rezultat, mapirano je 6,5 hiljada kvadratnih kilometara, odnosno 51 posto morskog staništa.
„Uspeli smo nešto što smo na početku mislili da je teško izvodivo, ali uz izuzetno velik napor i velik broj stručnjaka, brodova i gotovo dvije godine neprestanog boravka na moru, uspjeli smo finalno doći do karte”, sretan je Ante Žuljević, stručni saradnik projekta.
Preostalih 49 posto plan je dovršiti do 2028. godine.
Ona će poslužiti s jedne strane za integrisano prostorno planiranje na moru, za održivo ribarstvo, za održivi turizam i sve druge aktivnosti koje se nalaze na moru”, kazao je Aljoša Duplić, direktor Zavoda za zaštitu okoline i prirode.
Ovo je samo jedan od uređaja kojima su se koristili na terenu da bi pristupili velikim dubinama poput one u Jabučkoj kotlini, a sve ih je dovelo i do novih otkrića:
„Potopljena ostrva. Vidjeli smo da duž Jadrana imamo jednu terasu na minus 70 metara koja je bila paleobala prije pedesetak hiljada godina”, istakao je Slobodan Miko, direktor Hrvatskog geološkog instituta.
Nije sve idealno
No nije sve idealno, pa su ih istraživanja dovela i do zabrinjavajućih podataka o livadama posidonije, koje predstavljaju pluća u moru.
Do sada se procjenjivalo da se prostiru na 120 hiljada hektara.
Duplić kaže kako su preciznim mjerenjima utvrdili kako se ipak radi o, znatno manjih, oko 40 hiljada hektara.
Što je čak tri puta manje. I ne zabrinjava samo to, već i činjenica da su pluća mora pod velikim pritiskom nautičkog turizma ali i klimatskih promjena, pa će biti potrebno poduzeti hitne mjere.
