Šokantno je i neugodno naići na takav prizor na mirnom obronku planine. Pješačite li dovoljno visoko u francuskim Alpama tokom kasnog proljeća i početkom ljeta, velika je mogućnost da ćete naići na prilično čudne snježne mrlje među sivim vapnencem i zakržljalim nakupinama vegetacije. Ovaj snijeg nije bijel, nego krvavo crven, piše BBC.
Krvavi snijeg
Ovaj specifičan fenomen, poznat i kao krvavi snijeg, rezultat je obrambenog mehanizma koji proizvode mikroskopske alge što rastu u alpskom snijegu. U pravilu ove mikroalge imaju zelenu boju jer sadrže klorofil, obitelj pigmenata koje proizvodi većina biljaka kako bi mogle apsorbirati energiju iz sunčeve svjetlosti. Međutim, kad snježne alge plodno porastu i budu izložene jakom sunčevom zračenju, one stvaraju molekule pigmenta crvene boje poznate kao karotenoidi, koji djeluju kao sunčani štit kako bi zaštitile svoj klorofil.
Iako su crvene snježne alge već dugo poznate, u knjizi iz 1819. spominje se da su otkrivene tijekom ekspedicije na Arktik 1818. godine, još se oko njih isprepliću misteriji koje naučnici pokušavaju odgonetnuti.
Prije dvije godine botaničari s Karlova sveučilišta u Pragu identificirali su potpuno novi rod mikroalgi, koji je odgovoran za pojavu crvenog i narančastog snijega u različitim dijelovima svijeta, a koji su nazvali Sanguina prema krvavocrvenoj boji koju proizvode. Naučnici su pronašli oblike algi Sanguina koji stvaraju crveni snijeg u Evropi, Sjevernoj Americi, Južnoj Americi te na obje polarne regije. Vrsta Sanguina koja uzrokuje neobičan narančasti snijeg pronađena je i na Svalbardu.
To nije jedina vrsta mikroalgi odgovornih za crveni snijeg. Nekoliko drugih vrsta, poput alge Chlamydomonas nivalis i algi koje rastu u blizini kolonija antarktičkih pingvina, pod nazivom Chloromonas polyptera, također proizvode pigmente za stvaranje snijega obojenog crvenim i ružičastim.
Znakovi klimatskih promjena
No, bolje razumijevanje crvenih snježnih algi ima daleko veće značenje od jednostavnog objašnjavanja mrlja neobične boje u Alpama i blizu polova. Njegova pojava i nestanak važni su biljezi klimatskih promjena i toga kako one utječu na osjetljive ekosustave u kojima se nalaze alge.
Prema Liane Benning, profesorici geokemije sučelja u Njemačkom istraživačkom centru za geoznanosti u Potsdamu, crveni snijeg sve je češći zbog globalnog zagrijavanja. "Porast razine ugljikova dioksida u atmosferi povećava temperaturu, što dovodi do većeg topljenja snijega. Onog trenutka kad na snijegu bude tekuće vode, alge počinju rasti", objašnjava Benning.
Sve veća količina crvenih snježnih algi također može pridonijeti klimatskim promjenama. Crveni pigment zatamnjuje površinu snijega, smanjujući količinu svjetlosti i topline koju reflektira natrag u svemir, što je poznato kao albedo efekt. Privukavši više sunčeve topline, snijeg se topi još brže, što omogućava algama da se šire dalje. "Alge tope svoja omiljena staništa, kao da uništavaju vlastitu kuću", kaže Benning.
U širem opsegu dodatna toplina koju apsorbira zatamnjeni snijeg može promijeniti temperaturu u okruženju, ubrzavajući topljenje snježnih nanosa i ledenjaka. Jedno je istraživanje procijenilo da bi tijekom jedne sezone topljenja crvene pigmentirane alge mogle smanjiti albedo efekt snijega za 13 posto, što ukazuje na to da igraju važnu ulogu u tome kako se učinci klimatskih promjena mogu pojačati u planinskim okruženjima.
Studije su pokazale da se cvjetanje crvenih algi događa na ledenjacima diljem svijeta, od Antarktika do Himalaje i Arktika. Dakle, pitanje na koje znanstvenici poput Benning i Erica Maréchala, direktora Laboratorija za fiziologiju stanica i biljaka u Grenobleu u Francuskoj, žele odgovoriti glasi - je li cvjetanje crvenih snježnih algi sve raširenije i češće.
Jedan od načina bio bi korištenje satelitskih snimki za proučavanje albedo-reducirajućeg učinka crvenog snijega. Studija koja koristi satelitske snimke snježnih polja na poluotoku Fildes, na Otoku kralja Georgea uz obalu Antarktika, otkrila je da su u januaru 2017. alge potamnile 26 posto snijega. Iako je malo podataka koji pokazuju da su crvene alge globalno sve raširenije, Benning i Maréchal vjeruju da će se pojavljivati češće kako se naš planet zagrijava. I to treba uzeti u obzir dok naučnici pokušavaju procijeniti kakve će biti posljedice.
Druge tajne crvenog snijega
No, čak i ostavljajući po strani njihovu ulogu u klimatskim promjenama, znanstvenici otkrivaju druge tajne crvenog snijega.
Maréchal i njegovi kolege nedavno su otkrili da crvene snježne alge rastu samo na nadmorskoj visini većoj od 2000 metara u francuskim Alpama, a osobito cvjetaju na oko 2400 metara. Prema Maréchalu, alge Sanguina nalaze se na visokim nadmorskim visinama zbog količine, kvalitete i trajnosti tamošnjih snježnih nanosa. Zanimljivo, znanstvenici dosad nisu uspjeli uzgojiti ove alge na pravom snijegu u laboratoriju. "Iz tog razloga istraživači trebaju prikupiti što više uzoraka za preciznije istraživanje", kaže Maréchal za BBC.
Tokom nedavne dvodnevne ekspedicije na prijevoj Lautaret u jugoistočnoj francuskoj pokrajini Hautes-Alpes u lipnju ove godine, Maréchal i njegovi kolege iz konzorcija ALPALGA pet francuskih instituta posvećenih proučavanju planinskih algi prikupili su svoje prve ovogodišnje uzorke. Za razliku od prethodnih godina, snijeg nije imao tipičnu crvenu nijansu. Umjesto toga, dominirala je oker žuta.
