Prognozirajući da je američka ekonomija na pragu stagflacije kao "otrovne kombinacije visoke inflacije i usporavanja privrednog rasta", američki magazin Fortune označio je politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina glavnim uzročnikom stagflacije koja nadire.
"Stagflacija se događa kada se ekonomski rast značajno uspori, ali visoka inflacija i cijene i dalje muče privredu.
Sjedinjene Američke Države nisu doživjele stagflaciju od 1970-ih, kada su visoke cijene nafte tog desetljeća dovele do istovremenog sporijeg rasta, visoke nezaposlenosti i trajnih visokih cijena.
Drugačije okolnosti
Današnje su okolnosti drugačije od 1970-ih, ali dugotrajni rat u Evropi doveo bi do vrlo sličnog rizika", upozorava Fortune, navodeći u prilog svoje tvrdnje da je za očekivanu stagflaciju u Americi kriv ruski predsjednik Vladimir Putin ocjene dvojice ekonomista.
Prvi je Mark Zandi, glavni ekonomist u Moody's Analyticsu, čiji komentar o uzrocima rekordne inflacije u SAD od 8,6 posto u posljednjih 40 godina na Twitteru prenosi američki magazin, a drugi predsjednik Svjetske banke David Malpass, prenosi "Jutarnji list".
"Ruska invazija i skok cijena nafte i drugih roba su razlog broj jedan, praćen pandemijom i nestašicom stanova", ocijenio je Zandi.
Malpass, podsjeća Fortune, u nedavnoj je analizi Svjetske banke ocijenio kako se "usred rata u Ukrajini, rastuće inflacije i rastućih kamatnih stopa, očekuje da će globalni privredni rast pasti 2022.".
"Rat će vjerojatno dovesti do nekoliko godina iznadprosječne inflacije i ispodprosječnog rasta. To je fenomen, stagflacija, kakav svijet nije vidio od 1970-ih", upozorio je predsjednik Svjetske banke.
Spomenuti američki medij podsjeća da je ruska invazija u Ukrajinu u feburaru ove godine odmah uzburkala globalnu ekonomiju i dovela međunarodna tržišta u neizvjesnost.
Neke su robe, dodaje list, bile posebno nestabilne, uključujući naftu i hranu, zbog ograničene opskrbe iz Ukrajine i Rusije.
"Reagirajući na rusku invaziju, zapadne sile su pokrenule niz pogubnih sankcija ruskoj ekonomiji. Stotine međunarodnih kompanija napustile su zemlju, a naknadna izolacija Rusije dovela je do gubitka njenog BDP-a od 3,5 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju", ističe Fortune.
Ekonomske posljedice
U daljnjoj analizi ekonomskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu isti izvor podsjeća da je rat stvorio značajne nedostatke u opskrbi energijom, hranom i kritičnim robama uključujući metale, što je, zaključuje, pogoršalo postojeće probleme u lancu opskrbe povezanim s pandemijom COVID-19 i kasnijim zatvaranjem velikih kineskih proizvodnih središta.
"Nedostatak snabdijevanja i rastuće cijene energije uzrokovane ratom već su počeli prisiljavati evropske tvornice na zatvaranje.
Proizvodnja i industrijska proizvodnja u SAD također počinju pokazivati znakove sporijeg rasta", komentira Fortune, dodajući kako niža industrijska proizvodnja može signalizirati da se bliži recesija.
S obzirom da visoke cijene goriva i dalje predstavljaju pokretačku snagu visokih cijena, to je savršena kombinacija za stagflaciju, ocjenjuje Fortune.
Osvrnuvši se na pokušaje zapadnih saveznika da sankcijama onemoguće rusko finansiranje rata, spomenuti američki magazin primjećuje da su sankcije bile "brutalne za prosječnog ruskog građanina, s ruskom stopom inflacije već na 20 posto".
No, dodaje, masivni naftni i plinski sektor u zemlji i dalje igra veliku ulogu na globalnim energetskim tržištima te će vjerojatno tako nastaviti još neko vrijeme.
"Evropska unija se obvezala smanjiti svoje oslanjanje na uvoz ruske nafte za 90 posto prije kraja godine. No, kontinent još uvijek kupuje više od polovine cjelokupnog ruskog izvoza nafte, a moglo bi proći neko vrijeme prije nego što se Zapad uspije potpuno odviknuti od ruskih fosilnih goriva.
Unosni sporazumi
Čak i ako Europa uspije smanjiti svoju ovisnost o Rusiji, zemlja i dalje provodi unosne energetske sporazume s Kinom i Indijom. Ograničena globalna ponuda također znači da će cijene nafte vjerojatno ostati visoke, što će biti blagodat za ruske naftne kompanije", ocjenjuje Fortune, pozivajući se i na jedan od posljednjih istupa Vladimira Putina na istu temu.
Putin je, podsjeća spomenuti američki magazin, u nedavnom govoru mladim ruskim poduzetnicima izrazio uvjerenje kako je "odbijanje ruskih energetskih resursa malo vjerovatno u sljedećih nekoliko godina".
Ruski predsjednik, komentira Fortune, možda je u pravu, jer je nedavna Bloombergova analiza prognozirala da će ruski prihodi od nafte i plina biti čak 285 milijardi dolara u 2022., 20 posto više od prošlogodišnjih prihoda.
Sve dok Putin ima ovoliku kontrolu nad cijenama energije, ocjenjuje list, Zapad će se bojati ograničene opskrbe energijom.
A s obzirom da su cijene goriva jedan od glavnih pokretača inflacije u SAD, dodaje se, Putinovi postupci mogli bi dovesti do produženog razdoblja visokih cijena.