Još sredinom decembra njemački mediji su izvještavali o tajnom sporazumu o migraciji između Njemačke i Iraka. Njemačka već godinama pokušava povećati broj deportacija u Irak.
Njemački mediji obznanili su da Savezna vlada Njemačke drži u tajnosti sporazum o migraciji između njih. NDR, WDR i SZ imaju pisanu izjavu o migracijama i deportacijama iz obje zemlje.
Njermački kancelar Olaf Scholz insistira na sporazumima sa zemljama iz kojih azilanti dolaze u njegovu zemlju. A s obzirom na to da iz Iraka dolazi najveći broj tražilaca azila, ova država je (za početak) najprikladnija da se prva nađe za pregovaračkim stolom.
Istraživanja NDR, WDR i Süddeutscher Zeitunga pokazuju da su Savezna vlada i Irak već mnogo dalje u pregovorima nego što se javno zna. Recimo, prema podacima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, u cijeloj 2022. samo je 77 ljudi deportovano direktno u Irak, dok je krajem oktobra prošle godine bilo oko 26.000 Iračana koji su morali napustiti zemlju - daleko najčešća nacionalnost među onima koji su morali napustiti zemlju, poslije njih stižu oni iz Gruzije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Moldavije… što sve zorno odslikava činjenicu da je priča dobila na značaju, samim tim i na užurbanosti. Priča se o "dobrovoljnom povratku ljudi".
"Dobrovoljan povratak"
E taj "dobrovoljni povratak ljudi" povod je koji je njemačke ultraradikalne desničare - Alternativu za Njemačku (AfD) i austrijskog ekstremnog desničara Martina Sellnera (mjesec kasnije) doveo za isti sto na tajnom sastanku. Navodno, isti sporazum koji je Irak potpisao sa Njemačkom, potpisan je i Austrijom i Švedskom. Prema navodima medija, sastali su se kako bi razvili plan za deportaciju miliona stranaca iz Njemačke, uključujući i one s njemačkim državljanstvom. Mozak ultradesničarskog ekstremističkog Identitarnog pokreta Martin Sellner zalagao se na skupu da tražioci azila, stranci s pravom ostanka, kao i "neasimilirani njemački državljani" moraju napustiti Njemačku.
Nije tajna da se širom Evrope pale alarmi. Godinama unazad pustila je, u nedostatku radne snage, more migranata pod svoje okrilje. Međutim, krize i ratovi koji su počeli širom svijeta otkrili su da se među ekonomskim migrantima koji su naselili Evropu, nalaze i oni militantni. Evropske zemlje podigle su opasnost od terorizma na više nivoe, spremaju se repatrijacije…
Bezbjednosni problem
Imaju sve veći bezbjednosni problem. Iz tog razloga svjedočimo sprintu (ultra)desnice prema vrhu Evrope. Vidimo šta se dešava (i šta se desilo) u Nizozemskoj, Mađarskoj, Italiji, Francuskoj…
Još prošle godine stigla je vijest s Baltika da se ove zemlje popunjavaju i pripremaju za rat, a nedavno su i švedski premijer Ulf Kristersson i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, general Micael Bydén Šveđanima poručili da se mentalno i na svaki drugi način pripreme za slučaj da rat stigne i do švedskih granica. Kao i u posljednjih 200 godina, smatraju da prijetnju predstavlja Rusija. Naročito poslije zabrinjavajuće poruke vodećih ruskih generala od lani Andreja Mordvičeva da neće stati samo na Ukrajini nego će krenuti dalje prema istočnoj Evropi.
Hoće li u Evropi eskalirati situacija i hoće li poremetiti čak i održavanje izbora za Evropski parlament, koji su planirani za juni, tema je kojom se bave razni analitičari. A ako (prema anketama, najvjerovatnije hoće) pobijede (ultra)radikali, tek tad će se pisati nova historija Evrope.
