Sastanak zapadnik saveznika u Parizu održan je samo dva dana nakon što je Ukrajina obilježila dvije godine od početka ruske invazije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da slanje zapadnih trupa na teren u Ukrajini nije "isključeno" u budućnosti nakon što se o tom pitanju raspravljalo na skupu evropskih čelnika u Parizu, dok ruska invazija "punog opsega" ulazi u treću godinu.
Ne postoji dogovor
Francuski čelnik je nakon sastanka više od 20 evropskih šefova država i vlada te drugih zapadnih zvaničnika rekao da će “učiniti sve što je potrebno da Rusija ne dobije rat”.
“Danas ne postoji konsenzus o slanju trupa na službeni, odobreni način.
Međutim, što se tiče dinamike, ništa se ne može isključiti”, rekao je Macron u predsjedničkoj palači u Elizeju.
Macron je odbio dati pojedinosti o tome koje države razmatraju slanje trupa, rekavši da preferira zadržati neke "strateške dvosmislenosti".
Na sastanku su učestvovali njemački kancelar Olaf Scholz i poljski predsjednik Andrzej Duda, kao i čelnici baltičkih država.
Sjedinjene Američke Države predstavljao je njihov glavni diplomata za Evropu James O’Brien, a Veliku Britaniju ministar vanjskih poslova David Cameron.
Duda je rekao da se najžešća rasprava vodila o tome treba li poslati vojsku u Ukrajinu i da “o tome nije bilo dogovora.
"Tu se mišljenja razlikuju, ali takvih odluka nema”, rekao je on.
Poljski predsjednik dodao je kako se nada da ćemo “u bliskoj budućnosti zajednički moći pripremiti značajne pošiljke municije u Ukrajinu".
"Ovo je sada najvažnije. To je nešto što Ukrajini stvarno treba”, kaže Duda.
Kolektivna sigurnost
Macron je ranije pozvao evropske čelnike da osiguraju "kolektivnu sigurnost" kontinenta pružanjem nepokolebljive podrške Ukrajini suočenoj s oštrijim ruskim ofanzivama na vojnom polju posljednjih mjeseci.
“Posebno posljednjih mjeseci, vidjeli smo kako Rusija postaje oštrija”, rekao je Macron.
Macron je naveo potrebu za jačanjem sigurnosti kako bi se spriječili svi ruski napadi na druge zemlje u budućnosti.
Estonija, Litvanija i Latvija, kao i mnogo više Poljska, smatrane su mogućim metama budućeg ruskog ekspanzionizma. Sve četiri zemlje čvrsto podržavaju Ukrajinu.
Estonski ministar vanjskih poslova rekao je ranije ovog mjeseca da NATO ima oko tri ili četiri godine da pojača svoju obranu.
U videogovoru, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je čelnike okupljene u Parizu da "osiguraju da ruski predsjednik Vladimir Putin ne može uništiti naša dostignuća i ne može proširiti svoju agresiju na druge nacije".
Kupovina municije
Nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, izrazilo je podršku inicijativi koju je pokrenula Češka za kupovinu municije i granata izvan Evropske unije, rekli su učesnici sastanka.
Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da je njegova zemlja odlučila dati više od 100 miliona eura u tu svrhu.
Osim toga, bit će pokrenuta nova koalicija za daljnju mobilizaciju država sposobnih za isporuku projektila srednjeg i dugog dometa, rekao je Macron, dok je Francuska prošlog mjeseca najavila isporuku 40 dodatnih krstarećih projektila dugog dometa Scalp.
Evropske države zabrinute su da će SAD uskratiti podršku dok se oko pomoći Kijevu lome koplja u američkom Kongresu.
Također su zabrinuti da bi se bivši američki predsjednik Donald Trump mogao vratiti u Bijelu kuću i promijeniti smjer američke politike na Starom kontinentu.
Pariška konferencija dolazi nakon što su Francuska, Njemačka i Velikka Britanija nedavno potpisale desetogodišnje bilateralne sporazume s Ukrajinom kako bi poslale snažan signal dugoročne podrške Kijevu.
