Kanadski gradić Lytton postao je svjetski poznat po rekordnim ovogodišnjim temperaturama, no i po žrtvama toplotnog udara koji je tokom sedmice ubio stotine te izazvao više od 240 požara širom Britanske Kolumbije, od kojih je većina još uvijek aktivna.
Temperature u Lyttonu dosegle su nevjerovatnih 49.6 stepeni Celzijevih, što je dramatično više od uobičajenih junskih temperatura od oko 25 stepeni.
Protekle sedmice posebno su bile tople noći, a dodatan je problem što se radi o regiji čiji stanovnici uglavnom nemaju klimatizacijske uređaje, piše CNN.
Nakon što su se požari proširili, a Lytton je prekriven dimom i pepelom, stotine stanovnika pobjegle su iz gradića.
Naučnici decenijama upozoravaju da će klimatske promjene uzrokovati sve jače i sve intenzivnije toplinske udare. Kako piše CNN, to sada vrlo jasno vidimo na primjeru Kanade, ali i u drugim dijelovima sjeverne hemisfere koji postaju sve teži za život.
Tako su se na američkom sjeverozapadu otopile ceste, a dio stanovnika New Yorka zamoljen je da ne koristi uređaje koji zahtijevaju veliku količinu električne energije, poput strojeva za pranje rublja i sušilca, jer je sistem preopterećen upotrebom klimatizacijskih uređaja.
Ništa bolje nije ni u Rusiji, Moskva je 23. juna bilježila apsolutni rekord, temperaturu od čak 34.8 stepeni Celzijevih. To je uzrokovalo velike probleme farmerima koji pokušavaju spasiti svoje usjeve od katastrofalne žege i suše.
U Indiji su vrućinama pogođeni deseci milijuna ljudi, naročito na sjeverozapadu zemlje. Indijski meteorolozi u srijedu su New Delhi i njegovo okruženje proglasili područjem ekstremnih vremenskih uslova jer se temperature danima ne spuštaju već su za čak sedam stepeni više od prosjeka proteklih sedamdeset godina.
Stanje je teško i u Iraku, gdje su vlasti proglasile neradni dan zbog ekstremnih vrućina. Temperature su se u četvrtak tamo kretale oko čak pedeset stepeni Celzijevih, što je uzrokovalo kolaps sistema opskrbe električnom energijom.
Stručnjaci kažu kako je teško dokučiti tačnu vezu između svih tih događaja, ali je malo vjerovatno da se radi o slučajnosti, naročito jer se ekstremne vrućine događaju na području sjeverne hemisfere.
"Fenomeni koje vidimo u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama povezanu su s pojasom snažnih toplih vjetrova koji se nalaze na oko devet tisuća metara visine - pojašnjava izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog društva Liz Bentley. Dodaje kako je pojava izazvala takozvanu "Omega blokadu", što je uzrokovalo situaciju u kojoj nema adekvatnog strujanja zraka.
Naučnici nisu optimistični i vjeruju da će se ovakvi ekstremni vremenski događaji pojavljivati još najmanje do 2100. godine. U prilog nam ne ide ni činjenica da dio svjetskih političara negira postojanje klimatskih promjena.
Ipak, naučnici uporno rade na osvješćivanju javnosti te na analizama i simulacijama koje nam mogu pomoći da se, ako ništa, barem bolje pripremimo za moguće ekstremne uslove.
Spomenimo za kraj kako su se u prošlosti ovako ekstremne vrućine na sjeverozapadu SAD-a pojavljivale svakih nekoliko hiljada godina. Sada se bilježe svakih petnaestak godina, zaključuje CNN.
