Pandemija covida-19 još koči oporavak svjetske ekonomije, a glavna je prepreka duboki jaz u vakcinisanosti bogatih i siromašnih, upozorila je u utorak šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Previše zemalja ima pristup tek maloj količini vakcine protiv covida-19, naglasila je Kristalina Georgieva u virtualnom govoru na univerzitetu Bocconi u Milanu.
Razvijene ekonomije vratit će se na pretpandemijski nivo do iduće godine, dok će većini onih u razvoju i u nastajanju za to trebati godine, naglasila je Georgieva, najavljujući redovne MMF-ove jesenje prognoze za svjetsku ekonomiju.
Ključni su motori rasta i dalje SAD i Kina, aktivnosti sve brže rastu i u Italiji i u Evropi, ali u drugim dijelovima svijeta posustaju, pojasnila je.
Izgubljeno 5.300 mlrd. dolara?
"Pred nama je ekonomski oporavak koji i dalje koče pandemija i njezine posljedice. Ne možemo normalno napredovati, kao da hodamo s utezima na nogama", naglasila je Georgieva.
Pozvala je bogatije zemlje da povećaju isporuke vakcina zemljama u razvoju, uklone prepreke trgovini i osiguraju 20 milijardi dolara bespovratne pomoći za testiranje na covid 19, praćenje kontakata i lijekove.
Oporavak bi mogao zapeti ako ne smanjimo ogromnu razliku u broju vakcinisanih građana razvijenih i siromašnijih zemalja, koja bi svjetsku ekonomiju u idućih pet godina mogla koštati 5.300 milijardi dolara.
Rizik inflacije
Ključni su faktor rizika inflatorni pritisci, koji bi u idućoj godini u većini zemalja trebali oslabjeti, uz izuzetak pojedinih ekonomija u nastajanju i u razvoju, napominje čelnica MMF-a.
Centralne banke za sada ne moraju, načelno gledano, zaoštravati monetarnu politiku, ali bi trebale biti spremne u kratkom roku poduzeti mjere ako oporavak ubrza snažnije no što se očekuje, odnosno ako inflatorni rizik postane stvarna prijetnja.
Važno je paralelno pratiti i finansijski rizik, uključujući prenapregnutu vrijednost imovine, dodala je.
Dug se na globalnom nivou izjednačio s BDP-om, što znači da brojne zemlje u razvoju imaju vrlo uzak manevarski prostor za izdanje novih obveznica po povoljnim uvjetima.
Zelena radna mjesta
Zemlje bi također trebale uložiti više napora u borbu protiv klimatskih promjena, osigurati prijelaz na nove tehnologije i podići stepen inkluzije, sugerirala je Georgieva.
Sve to moglo bi, po njezinim riječima, potaknuti rast ekonomije.
Prijelaz na obnovljive izvore energije, nove mreže za distribuciju struje i niskougljična mobilnost mogli bi u ovoj deceniji povećati svjetski BDP za dva posto i otvoriti 30 miliona novih radnih mjesta, podsjetila je.
