Misli malih beba velika su zagonetka. Komuniciraju osmjesima, dodirima, gugutanjem i maženjem, uživaju u kontaktu očima i ozare se kad nas ugledaju. Mozak malih beba razvija se ogromnom brzinom, a procjena je da njihove moždane vijuge dnevno upiju količinu informacija koliko mozak odraslih upije u godinu dana.
Ponekad bismo ipak htjeli znati što te male glavice misle. Svjesni smo da smo njima mi čitav svijet, ali kako nas doživljavaju, što bi nam željeli reći i kakve su im želje i potrebe u određenom trenutku, samo su neka od pitanja kojima bismo željeli znati odgovor. Što bi nam male bebe rekle da mogu pričati, navodi portal Baby Chick:
Ne vidim te dobro kad mi pričaš s druge strane sobe, ali dok me držiš, mogu se usredotočiti na tvoje lice.
Kad se bebe rode, njihov vid nije u potpunosti razvijen. Dakle, njihov cijeli svijet je vrlo blizu njima. Sve su bebe kratkovidne i najbolje vide oko 20-ak cm od svojih lica. Većina vizualnog razvoja odvija se tokom prvih šest mjeseci. Ovih prvih šest mjeseci smatramo kritičnim razdobljem jer je teško napraviti korekcije nakon tog perioda razvoja vida.
Volim gledati u tvoje lice kad mi mijenjaš pelenu.
Studije pokazuju da bebe više vole gledati mamina i tatina lica, lica druge djece i svoja vlastita lica u ogledalu nego bilo što drugo.
Još ne znam kako izgleda ružičasta ili žuta boja.
Naučnici vjeruju da bebe vide samo crno-bijelo prva tri mjeseca. Od oko tri mjeseca starosti počinju opažati različite boje. Prva boja koju mogu razlikovati je crvena. Zato ćete u trgovinama primijetiti toliko crnih, bijelih i crvenih igračaka za novorođenčad.
Svijet mi izgleda sasvim ravan.
Druga važna stvar koja se događa odmah nakon tri mjeseca je razvoj percepcije dubine. Novorođene bebe nemaju percepciju dubine, ali se razvija eksplozivno oko trećeg mjeseca starosti, unutar razdoblja od dvije sedmice. To je važno znati jer ako beba ima očnu bolest ili zastoj vida, percepcija dubine se ne može odgovarajuće razviti unutar tog ključnog dvosedmičnog perioda.
Ponekad vas mogu bolje vidjeti krajičkom oka.
Kad se bebe rode, njihov periferni vid je oštriji. Nekad su naučnici mislili da bebe uopće nemaju periferni vid. Ako dobro obratite pozornost, primijetit ćete da će novorođene bebe okrenuti glavu od vas, a zatim vas gledati kutovima očiju. To nije zbog nedostatka kontrole i fokusa. One to rade kako bi vas bolje vidjele.
Nemojte paničariti ako pogledam poprijeko. To je normalno!
Uz oštrinu vida, vizualne motoričke sposobnosti (ili koordinacija sitnih mišića oko očiju) razvijaju se tijekom prve godine, a obje komponente treba vježbati istodobno. Vizualno-motoričke vještine su bitne za promatranje, čitanje i hvatanje lopte. Možete bebi pomoći u razvoju sićušnih mišića oko očiju pomicanjem bebe u luku ispred sebe dok razgovarate s njom i potičete je da zadrži pogled na vašem licu. Kada je hranite, dajte joj bočicu 10 minuta s jedne strane i 10 minuta s druge strane kako bi mogla gledati u vaše lice iz oba smjera.
Vrijeme provedeno na trbuhu i puzanje pomoći će mi u vizualnom razvoju.
Za ovo postoje dva razloga. Prvo, bebe su na podu gdje se nalaze sve njihove igračke, a blizina i kretanje stimuliraju im vid i pokrete očima. Drugi razlog je prilično fascinantan. Budući da lijeva strana našeg mozga kontrolira desnu stranu našeg tijela i obrnuto, dvije strane našeg mozga moraju naučiti komunicirati i raditi zajedno kako bismo imali koordinirane pokrete. Dok bebe pužu i koriste cijelo tijelo koordinirano, corpus callosum, dio mozga koji povezuje dvije strane, vrlo je stimuliran.
Ova stimulacija jača corpus callosum, gradeći veze između dvije strane mozga. Budući da obje strane mozga moraju raditi zajedno kako bi procesuirale ono što vaša beba vidi, puzanje im poboljšava vizualne vještine i pomaže u izgradnji temelja za dobar cjeloživotni vid.
