Nekadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling u svojoj kolumni je osudio ponašanje međunarodne zajednice vezano za najnoviju krizu u BiH i upozorio velike međunarodne "igrače" da će, ukoliko ne reaguju, BiH zadesiti još jedna katastrofa poput one iz 90-ih godina prošloga vijeka.
-Otprilike u ovo doba prošle godine obilježena je 25. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan strašni rat u Bosni i Hercegovini. Danas je obrnuto: zemlju čeka novi rat ako se nastavi neodgovorna politika smirivanja.
-Tada je međunarodna zajednica, posebno SAD, zaustavila rat koji je izazvao genocid u Srebrenici preko samoproglašene Republike Srpske (RS). Krajem jula ove godine, odlazeći visoki predstavnik (HR), Austrijanac Valentin Inzko, unio je proširenje krivičnog zakona kojim se kriminalizira poricanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca.
-Pod rukovodstvom Milorada Dodika, predstavnika bosanskih Srba u Državnom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, ovaj zakon je odmah naišao na odbijanje i nezakonite radnje u Republici Srpskoj. Bosanski Srbi su se povukli iz državnih institucija Bosne i Hercegovine i tražili da se povuče tzv. Inzkov zakon. Time blokiraju i ucjenjuju državu Bosnu i Hercegovinu. U suštini, to je državni udar.
Spirala secesije
Novi visoki predstavnik, Nijemac Christian Schmidt, javno je vrijeđan od strane čelnika bosanskih Srba otkako je preuzeo dužnost i ignoriran je njegov stav. Pri tome dobijaju podršku Rusije i Kine, koje ionako žele ukinuti Ured visokog predstavnika (OHR), najvišu instancu Dejtonskog sporazuma za civilnu implementaciju mirovnog sporazuma.
Spirala secesije RS, odnosno pritisak i ucjena koje Dodik daljim djelovanjem vrši na državu Bosnu i Hercegovinu, strašnija je nego ikad.
Parlament RS nezakonito je odbacio dvije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o državnoj imovini. Dodik već nekoliko sedmica prijeti da će taj entitet odvojiti od državne vojske, pravosuđa i poreskih institucija i tako je učiniti de facto nezavisnom. Odluka o tome bit će donesena u parlamentu RS 10. decembra. Dodika ne zanima da se time krši Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine.
Velikosrpski plan nikada nije napušten
Svima je jasno da je pređena "crvena linija". Riječ "rat" sadacirkulira.
Međunarodna zajednica bi morala odmah uvesti oštre sankcije Dodiku, ali to ne čini. Dodik može nesmetano uništiti državu Bosnu i Hercegovinu sa njegovom etnonacionalističkom ideologijom.
Za deset godina region zapadnog Balkana je postao pijun u igri velikih sila sa sve drskijim Dodikom, kojeg u pozadini podržava predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nedavno je u intervjuu za Guardian (29. novembra 2021.) jasno rekao da Dodik uživa podršku Rusije i Kine.
Otvoreno se kaže da je plan za Veliku Srbiju, koji je devedesetih godina proizveo 2,5 miliona izbjeglica i ubio 100.000 ljudi, življi nego ikada. Ponovo postaje jasno da nacionalističke vlade Hrvatske i Srbije nikada nisu u potpunosti odustale od cilja podjele Bosne i Hercegovine. Ovo se trenutno ponovo aktivno provodi.
Uobičajene sankcije
Sa užasom vidim sebe kako sam se vratio u devedesete, kada je međunarodna zajednica dugo nezainteresirano gledala kada je izbio čak i užasni rat. Šta međunarodna zajednica radi danas?
Znamo da se Bosna i Hercegovina od 2006. godine udaljava od demokratskog razvoja i da tu veliku odgovornost snosi međunarodna zajednica. Sankcije poput onih koje su Dodiku uvele SAD nemaju efekta ako EU, koja također ima sve mehanizme za uvođenje sankcija, ne napravi iskorak. Ta potreba ima odobrenje najmanje 15 od 27 zemalja EU. U budućnosti se mora razmišljati o čvršćem tempu, predložio je Heiko Maas na posljednjoj konferenciji ministara vanjskih poslova EU 15. novembra u Briselu i izjavio: "Sankcije trebaju pogoditi one koji dovode u pitanje državne strukture i pokušavaju s mržnjom nahuškati ljude jedne na druge ( TAZ 17.11.2021.).
Politika smirivanja
Ali nismo se mogli složiti oko toga. Njemačka je bila za, Mađarska protiv. Takva politika smirivanja, koja se godinama vodi prema Bosni i Hercegovini, ne donosi ništa dobro za državu.
Naprotiv!
Najbolji primjer za to su razgovori o reformi izbornog zakona koje trenutno vode Matthew Palmer, specijalni izaslanik SAD-a za reformu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, i Angelina Eichhorst iz Evropske službe za vanjske poslove, a koji su sada već treći po redu.
I jedni i drugi na vrlo netransparentan način i pod pritiskom pokušavaju provesti reformu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Zašto to pokušavaju sada, kada je zemlja u najgoroj krizi od završetka rata, neshvatljivo je i ne stvara povjerenje. Umjesto sankcija onima koji blokiraju i prijete državu, traži se način da se ugodi ekstremistima.
Osnovni dnevni red divizije?
Vjerujem, kao i mnogi građani u Bosni i Hercegovini, ali i istaknuti tužitelji Jakob Finci i Azra Zornić, koji od 2009. i 2014. godine čekaju provedbu svojih presuda Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strazburu, da izbori 2022., kao i svi dosadašnji izbori, mogu se održati prema postojećem izbornom zakonu. Tek tada, bez pritisaka, transparentno i uz učešće svih slojeva društva, mora se mijenjati diskriminatorni ustav Bosne i Hercegovine, čime se stvaraju pretpostavke za reformu izbornog zakona.
Ne obrnuto.
Sada je mnogo važnije otkloniti opasnost od raznih pokušaja podjele u Bosni i Hercegovini. Stabilizacija države sada mora biti najvažnija stvar, ali ne odustajanjem od demokratskih vrijednosti. Reforma izbornog zakona sa još većom etničkom dubinom to u potpunosti podriva.
Čini se da cilj međunarodne zajednice ne sadrži nikakve suštinske promjene koje bi se mogle nastaviti kao osnova za demokratski razvoj zemlje, već da je u pozadini još jedna agenda, a to je podjela zemlje. Stoga nije ni čudo što Palmer i Eichhorst sada dobijaju brojne kritike zbog rada s bosanskim Hrvatima iz nacionalističke stranke HDZ. Jer HDZ zastupa prijedloge izbornih zakona po etničkim kriterijima i time samo doprinosi većoj diskriminaciji, u konačnici s ciljem daljnje podjele, a time i kraja Bosne i Hercegovine.
Nemojte dozvoliti dvostruke standarde
To potvrđuje i glasanje 29. novembra 2021. godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Poslanici iz RS-a ponovo su se sastali u parlamentu prvi put od jula i zajedno sa zastupnicima HDZ-a pokušali poništiti Inzkov zakon protiv negiranja genocida. Činjenica da bosanski Srbi i bosanski Hrvati negiraju genocid nad Bošnjacima i da osuđeni ratni zločinci i dalje slave 26 godina nakon završetka rata je znak upozorenja da svih ovih godina nije učinjen nijedan korak na vrijednostima i principima EU. Zapanjujuća je činjenica da Hrvatska kao članica EU to podržava.
Samo međunarodna zajednica sada može zaustaviti ovu nesreću i zaustaviti one koji napadaju ustavni poredak države. Evropske vrijednosti i ljudska prava danas se brane u Bosni i Hercegovini u ime cijele EU. Ako ovdje ne uspijemo, neizvjesna će biti i demokratska budućnost EU.
Ne smijemo zatvarati oči pred ucjenama ili dozvoliti dvostruke standarde u ljudskim pravima – moramo se pozicionirati sa svojim vrijednostima. Zato pozivam međunarodnu zajednicu – EU, Veliku Britaniju i SAD – a posebno Njemačku da poduzmu akciju i da što prije zaustave katastrofu prema kojoj Bosna i Hercegovina ide!
