Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt danas je u Potočarima na obilježavanju 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Najavio je da će raditi na tome da se napraviti regulativa koja se odnosi na kazneni registar, a poručio je i da imam konkretne mjere za počinioce, ali i žrtve genocida.
“Vrlo lične emocije izaziva Srebrenica u meni. Nigdje na svijetu se ne osjeti tako neposredno genocid. Imamo krizu sa jedne strane, a sa druge strane su ljudi koji se plaše i nesigurni su i zabrinuti. I njima se mora dati sigurnost, da nikad više neće mladići iz Srebrenice preko planina i šuma doći u Tuzlu da spase svoj život. Pokušavam da kažem Međunarodnoj zajednici da mora biti jak mir i da se mora sačuvati svim silama. Trenutno imamo krizu, jer u RS ih je nekoliko koji rade sami za sebe, ne znam šta rade, ali oni ne donose ništa dobro svojim ljudima. Mi pokušavamo, ali ne da uradimo to eskalacijama, nego jasnim signalima. Pripremili smo nekoliko stvari i mislim da smo dali do znanja da se neće tako moći nastaviti. To nije nikakva svađa između Dodika i Schmidta, to je zadatak Međunarodne zajednice iz Dejtona i svih onih koji žele da služe Dejtonu i da mu pomognu i pokažu da su principijelni”, istaknuo je.
Čini se da nikada nije bilo više veličanja zločinaca i glorifikacije, uprkos što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zabrane i kažnjavanje negiranja genocida u BiH. Upitan je da li će nešto uraditi povodom toga, prenosi N1.
“To jeste zadatak. Dejtonski ugovor se vremenom bavio time, kažnjavanjem osuđenih, ali neki su imali pogrešne ideje, misli su da su oprani od svojih grijeha. Prošle sedmice sam bio u Ahmićima i moram reći da ljudi poput Darija Kordića nemaju pravo da se na takav način izjašnjavaju, to eventualno treba da provjeri i državni tužilac. Danas i za naredne dane sam pozvao glavnog državnog tužioca iz Bavarske sa njegovim kolegicama koje su rukovodioci odjela, i oni će sa ovdašnjim glavnim državnim tužiocem raditi da ga podrže, i da mu na iz vlastitih iskustva kažu, kako i na koji način postupati protiv takvih ljudi. Ja ću gledati kako teče taj proces i želim zatvoriti određene praznine koje su do sada postojale”, kazao je Schmidt.
Dodao je i da se ne može sve regulirati samo krivičnim zakonom, mora biti malo i razumijevanja i malo civilnog društva.
“Moramo i dalje raditi na Aneksu 7. Ovdje ljudi koji su živjeli imaju pravo da se vrate i to moramo podržati. Moramo razmisliti i o pitanjima obeštećenja. To se zagubilo. Još ima jako mnogo njih koji imaju šta da dobiju, pa makar nešto i jednu rečenicu. To je nešto na čemu ću ja u narednom periodu raditi. Danas nije dan kad trebamo pričati o zakonima, danas je dan tuge i žalosti, ali ono što će se uskoro desiti je da imam predviđene konkretne mjere, kada je riječ o počiniocima, ali i žrtvama”, najavio je visoki predstavnik u BiH.
Na kraju je rekao da će podržati Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra u Potočarima, u razvoju njegove ideje da imaju jednu akademsko-istraživačku instituciju kako bi ostalo sjećanje i kako bi se znala istina.
“Želim poslati poruku da na ovom mjestu, gdje su se desili grozni zločini, mora više da se desi od dženaza. Moramo se baviti odgojem narednih dženaza. Uskoro će biti 30 godina, to je praktično jedna nova generacija koja je stasala. Na koji način se ti mladi odgajaju za ono ‘nikada više'… Nije ovdje riječ samo o bošnjačkoj djeci, želim da uvrstim i srpsku i hrvatsku djecu, i mlade. Moramo ovo ovdje mjesto proširiti kao mjesto odgoja i vaspitanja, ne samo u Srebrenici, nego i u druge gradove u BiH”, zaključio je Schmidt.
