-Ja insistiram da se svi vrate u institucije, ali to nije moja obaveza. Povratak je obaveza onih koji su izabrani da rade u korist naroda. Bojkot je znak političke slabosti, a ne znak političkog doprinosa, rekao je u razgovoru za „Politiku” Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, komentarišući odluku Banja Luke da njeni politički predstavnici ne učestvuju u radu institucija BiH dok se ne povuče odluka Valentina Inzka kojom je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je kao krivično djelo uvedeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Na pitanje kako planira da riješi situaciju oko blokade institucija BiH, Schmidt je rekao kako on vjeruje da će se srpski predstavnici vratiti u institucije BiH.
-Ja sam siguran da će se oni priključiti, odnosno vratiti u institucije i tamo izraziti svoj politički stav. Ukoliko to ne urade, koga će imati za političke taoce? Ljude – mlade i stare, sve one koji očekuju poboljšanje okolnosti u kojima žive. Mislim da postoje neke mogućnosti da sarađujemo, ne kroz javna izjašnjavanja, već radeći na pitanjima koja treba rješavati.
Govoreći o Inzkovoj odluci da donese Zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, Schmidt je poručio kako nijedan zakon na svijetu ne krivi niti može kriviti narod.
-Mislim niko od nas ne želi da genocid ili ratni zločini budu hvaljeni. Svi treba da poznajemo prošlost da bismo radili za bolju budućnost. Nijedan zakon na svijetu ne krivi niti može kriviti narod, samo pojedince. I zato bih predložio da svi zajedno sjednemo i razmislimo šta je naš zadatak, kako da povedemo mlađe generacije putem pomirenja. Tako da prošlost ostane u prošlosti, a ne u budućnosti.
Schmidt se ne brine previše zbog toga što ga u RS ne priznaju za visokog predstavnika.
-Ne mogu da izbjegnem da neko ima čudno tumačenje. Ali sam, naravno, veoma samouvjeren, odnosno siguran da ću imati uspješan mandat. Upravo sam imao razgovore u Beogradu i vidio sam da ovdje postoji spremnost za rad i saradnju s međunarodnom zajednicom. Mene je međunarodna zajednica imenovala i djelovat ću u okviru svojih nadležnosti.
Na pitanje o pojačanoj ekonomskoj saradnji između RS i Srbije te incijative "Otvoreni Balkan", Schmidt je dao sljedeći odgovor:
-Predložio bih da Bosna i Hercegovina u cjelini ima blisku ekonomsku saradnju sa svojim susjedima. Ali i da Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i drugi dijelovi balkanske šestorke, ekonomski sarađuju. Moja ideja je da inicijativa „Otvoreni Balkan” može na neki način da bude integrisana u ekonomsku saradnju koja postoji u okviru zapadnobalkanske šestorke na njihovom putu ka otvorenoj Evropi. Bosna i Hercegovina neće biti isključena.
-Biti dio inicijative „Otvoreni Balkan“ ne znači da treba negirati mogućnosti saradnje u okviru zapadnobalkanske šestorke, nego je to način da se pomire obje inicijative. Ali to je zasebna odluka. U regionalnu integraciju uključeno je svih šest zemalja, EU i kancelarka Merkel uložili su puno truda i ideja u to.
Ukoliko je razlog za odbijanje očekivana dominacija Srbije u regionalnoj saradnji, to treba vidjeti kao pozivno proaktivno širenje inicijativa za dobrobit svih.
Schmidt je više sklon zapadnobalkanskoj šestorci.
-Da, više bih volio da imamo „Zapadni Balkan 6”. Vidim da inicijativa „Otvoreni Balkan” ubrzava saradnju između zemalja zapadnog Balkana. Dakle, ako bismo mogli nekako produžiti, sa tri na šest država, dodavanjem Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova. To bi bilo najbolje. Ja bih predložio da ovo ne shvatimo ideološki, već da zajedno radimo na pripremi svih ovih država za članstvo u Evropskoj uniji. Dobro iskorištene inicijative mogle bi otvoriti put ka ekonomskom uspjehu za sve.
Govoreći o nezadovoljstvu koje je u RS izazvala odluka Ustavnog suda BiH koji je manjem bh. entitetu osporio vlasnštvo nad poljoprivrednim zemljištem i šumama, Schmidt je poručio kako se odluke Ustavnog suda BiH moraju poštovati.
-Ja sam nezadovoljan jer zakonodavstvo na državnom nivou, koje je pozvano da reguliše ovu oblast, to nije uradilo. Ja, kao neko ko je radio na reformi zakonodavstva u vezi sa šumama u Nemačkoj, znam koliko je to komplikovano pitanje.
-Međutim, ovakav položaj Bosne i Hercegovine zahtjeva aktivnost države, a nakon toga se može govoriti o integraciji interesa entiteta, kantona i opština. Ali je osnovno da mora postojati zakon na državnom nivou. U međuvremenu, svi bi trebalo da poštuju ovu odluku Ustavnog suda.
-Dakle, ne treba se žaliti, nego raditi na tome da se nađe zakonsko rješenje. Hajde da sjednemo zajedno na državnom nivou i u državnom parlamentu i institucijama i pronađemo praktično i razumno rješenje.
Na pitanje da li će put Bosne i Hercegovine ka EU nužno smanjiti nadležnosti Republike Srpske, kao što se tvrdi u Banjoj Luci, Schmidt je ja kazao kako će izazov tokom pristupanja svakako biti nadležnosti države i nadležnosti entiteta.
-Iskreno, osjećam da ima previše priče u stilu „nisam dobro tretiran” i to je vaš problem. Država se sastoji iz kompromisa i mislim da bi trebalo da postoji jednak uravnotežen pristup, uključujući nadležnosti entiteta. Za sada ne vidim da postoji neki pritisak kad je riječ o nadležnosti entiteta. Ja dolazim iz federalne države, Njemačke, i njenih šesnaest saveznih pokrajina sve vrijeme imaju različita mišljenja o mnogim pitanjima. Kao Bavarac, mogu vam reći da se o tome vodi stalna diskusija.
-Zamolio bih i pozvao sve da se ne žale na ovo, već samo da to definišu i da pokušaju da rade na tome. Ali, izazov tokom pristupanja svakako će biti nadležnosti države i nadležnosti entiteta. Za sada, blokada državnih institucija dovodi i do toga da ni entiteti ne mogu normalno da funkcionišu. A ovo je problem. Sjedimo i radimo i ne žalimo se. Inače, za sada, kad je riječ o pristupanju EU, postoji 14 prioriteta. I to je prostor za ozbiljan rad.
Schmidt je otkrio i da li vjeruje da će BiH dobiti status kandidata za ulazak u EU.
-Ono što za sada zabrinjava Evropsku uniju jeste pristup prema ovih 14 prioriteta. Dakle, nije na Evropskoj uniji, već na institucijama BiH, da pokažu da su spremne za takve pregovore, što ja vidim kao izvodljivo. Slažem se s onima koji su prilikom posjete Ursule von der Leyen rekli da će raditi na tome. Vidim dobru priliku.
