Nutricionisti širom svijeta slažu se da su osnove zdrave prehrane raznolikost, umjerenost i izbalansiranost. Ovi principi zdrave prehrane posebno su važni tokom mjeseca ramazana, kada muslimani širom svijeta poste od rane zore do zalaska sunca. Metabolizam postača usporava rad, a istovremeno se aktiviraju drugi regulatorni mehanizmi. Tijelo počinje efikasnije sagorijevati tjelesnu i unesenu masnoću. Sasvim je normalno da tokom mjeseca posta čovjek jede manje hrane nego što to čini inače. Ono što je od ključne važnosti, međutim, je da se ne zaboravi na unos povrća i voća, što je, kako istraživanja pokazuju, vrlo česta pojava.
Samodisciplina i samokontrola
Osnovna poruka mjeseca posta je samodisciplina i samokontrola. Ako to uspijevamo postići tokom dana, ne bismo trebali sve upropastiti nakon što zađe sunce.
Primjer idealne prehrane tokom ramazana:
Iftar (prekid posta): 3 hurme, 1 čaša soka, povrtna supa s tjesteninom ili integralnim krekerima
Hurme i sokovi odličan su izvor tog šećera. Gore navedena količina hurmi i soka dovoljna je da dovede na normalnu razinu već opasno spušteni nivo glukoze u krvi. Sok i supa pomažu da se tijelu vrati dovoljna količina vode i minerala. Nebalansirana prehrana uz previše sokova i slatkiša djeluje vrlo negativno na organizam postača. Večera (glavni obrok nakon prekida posta) Prema Suni, praksi Muhameda a.s. i naučnim istraživanjima, muslimanima se propisuje sljedeći plan ishrane:
Meso: piletina, govedina, janjetina, jaretina, riba – 1-2 porcije (porcija= 30 grama); grašak, leblebija, leća ili grah – 1 porcija (pola šolje).
Meso i grahorice dobar su izvor proteina, minerala i nekih vitamina. Grahorice su i dobar izvor prehrambenih vlakana.
Hljeb/žitarice: integralni hljeb, 2 porcije (porcija = 30g) ili kuhana riža, 1 šolja.
Plan prehrane
Ova je grupa dobar izvor složenih ugljikohidrata koji tijelu daju energiju, uz nešto bjelančevina, vlakana i minerala. Mlijeko i mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt ili mladi sir (jedna šolja). Ova grupa dobar je izvor bjelančevina i kalcija, neophodnih za izgradnju tkiva i jake kosti.
Povrće: miješana povrtna salata, 1 porcija (jedna šolja): zelena salata, mrkva, peršun, krastavac, brokula, karfiol ili drugo povrće, po želji. Salati obavezno dodajte 2 čajne kašike maslinovog ili drugog ulja i dvije kašike sirćeta. Nezasićene masnoće neophodne su za apsorpciju nekih vitamina iz povrća, te za pravilan rad mozga i snižavanje holesterola.
Kuhano povrće, 1 porcija (120g), npr. bamija, patlidžan, kupus, paprika, tikvice, špinat ili sl. Povrće je dobar izvor prehrambenih vlakana, i antioksidanata među kojima su vitamini A i C, karoteni, likopeni i drugi fitokemikali. Oni su neophodni u borbi protiv raka, kardiovaskularnih oboljenja i brojnih drugih zdravstvenih tegoba.
