Sarajevo je jutros najzagađeniji grad u Bosni i Hercegovini. Kvalitet zraka je nezdrav za stanovništvo.
Indeks kvaliteta zraka u 7.00 sati iznosio je 172. Iza Sarajeva najzagađeniji zrak jutros je u Zenici.
Indeks kvaliteta zraka u Zenici iznosio je 170, Visokom 166 i Kaknju 155. U navedenim gradovima kao i prethodnih dana posebno je izražena visoka koncentracija PM10 čestica, podaci su koje prikuplja nevladina organizacija Eko akcija.
Sarajevo: Podaci sa zvaničnih mjernih stanica
Podaci se prikupljaju sa zvaničnih mjernih stanica, dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
U uvjetima nezdravog zraka upozorava se na moguću pojavu pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali stanovnici tih područja bi mogli također početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Preporučuje se smanjenje bilo kakvih vanjskih fizičkih aktivnosti: plućnim i srčanim bolesnicima, trudnicama, djeci i starijim osobama. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.
Za osjetljive grupe stanovništva zrak je jutros nezdrav u Jajcu, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 150, potom Ilijašu - indeks kvaliteta zraka 147 te u Banjoj Luci gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 146.
Umjereno zagađenje zraka jutros je registrirano na području Travnika i Tuzle u kojima je indeks kvaliteta zraka iznosio 83, odnosno 79.
Kvalitet zraka jutros je dobar na području Livna i Bihaća u kojima je indeks kvaliteta zraka jutros 42.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
Golom oku nevidljive čestice
PM - „particulate metter” ili partikularne su vrlo sitne i golom oku nevidljive čestice. Broj označava njihovu veličinu.
PM10 ili grube čestice, čija je koncentracija najveća u zraku u većini gradova BiH, su one koje imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm), primjera radi prašina ili pelud. Za usporedbu, zrno pijeska ima promjer oko 90 mikrometara.
PM10 čestice mogu biti još mnogo manje od toga.
Kad udisanjem stigne u pluća, PM10 čestice deponuju se u najdubljim dijelovima tog organa. Kako upozoravaju ljekari, posebno ugrožavajući decu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.
PM10 uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate. Nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 μg/m3.
Sve iznad toga znači da je kvaliteta zraka lošija te da s vremenom može početi utjecati na zdravlje stanovništva.
