Pred Prvostepenom disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH danas je nastavljen disciplinski postupak protiv Diane Kajmaković, suspendirane zamjenice glavnog tužitelja Tužilaštva BiH.
Ročište je nastavljeno saslušanjem dvoje svjedoka odbrane, Jasmina Matića, službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Belme Zuko, stručne saradnice u Tužilaštvu BiH koja je sarađivala s s Kajmaković u njenom uredu od 2015. do 2022. godine.
Svjedokinja Zuko govorila je prvo o svom odnosu s Kajmaković, kazavši da "sve što sam naučila, naučila sam od nje". Ova svjedokinja je govoreći o svojoj nekadašnjoj nadređenoj kazala i da "tužiteljica jeste nekada glasnija, direktnija, ali takva je i prema svojoj porodici".
"Nikad se nisam osjećala uplašeno", rekla je svjedokinja Zuko koja je očigledno u prisnim odnosima sa suspendiranom tužiteljicom, jer se pri dolasku u prostorije VSTV-a prije početka ročišta s njom srdačno i izgrlila.
Odluku tražili više puta
Na pitanje pravne zastupnice Kajmaković, advokatice Lejle Čović, svjedokinja Zuko govorila je o okolnostima pod kojima je došlo do toga da iz ureda tužiteljica Kajmaković u julu 2022. druge godine traže odluku o formiranju tužilačkog tima u jednom predmetu iz ureda nekadašnjeg tužitelja Tužilaštva BiH, a danas sudije Vrhovnog suda Federacije Mirze Hukeljića.
Na današnjem ročištu nije ponavljano o kakvoj odluci i predmetu se radi, međutim poznato je da je riječ o tome da se odluka odnosila na to da se formira tužilački tim u predmetu upravo protiv Diane Kajmaković. U tom timu su bili tužitelji Mirza Hukeljić, tužiteljica Bojana Jolović i Edib Sikira, koordinator predmeta u Državnom tužilaštvu koji je radio s tužiteljem Hukeljićem.
Svjedokinja Zuko danas je govorila o tome na koji način je ona učestvovala u traženju sporne odluke, kao i da li je znala na koji se predmet odnosi odluka o formiranju tužilačkog tima.
Zuko je prvo pojasnila da se u junu 2022. godine vratila na posao u Tužilaštvo BiH nakon porodiljskog odsustva, te da je obavljajući redovne zadatke u julu mjesecu te godine, kao stručna saradnica došla u situaciju da mora uraditi odluku o formiranju tužilačkog tima u jednom predmetu po prijavi "protiv određenih visokopozicioniranih lica".
S obzirom na to da je, kako je kazala, prvi put radila takvu odluku, a prije toga imala je saznanja da su takvu odluku već donosili u uredu tužitelja Mirze Hukeljića, odlučila je, kako je kazala, pomoć zatražiti od kolege Ediba Sikire, stručnog saradnika u Hukeljićevom uredu.
"Pitala sam Ediba Sikiru da mi da odluku o formiranju tužilačkog tima samo kako bih vidjela formu i urnek po kojem se pravi. Kasnije mi je Sikira rekao da mi ne može dati tu odluku, jer to ne dozvoljava tužilac Hukeljić", kazala je danas Belma Zuko, rekavši da je u Tužilaštvu BiH uobičajeno da saradnici sarađuju na taj način i da nije bila praksa da u slučaju da se traži neka odluka da o tome prave službene zabilješke.
Svjedokinja Zuko je pojašnjavala da je s ciljem da sazna kako se pravi odluka o formiranju tužilačkog tima tražila takvu jednu odluku i od Adnana Karovića kolege iz Tužlaštva BiH, koju je i dobila. No, kazala je da joj takva odluka nije bila od koristi jer se odnosila na predmet ratnih zločina, pa nije mogla primijeniti razloge za formiranje tužiteljskog tima iz te odluke u onoj koju je ona trebala napraviti, jer je bila razlika u krivičnim djelima na koje su se odluke odnosile.
U konačnici, u vezi sa spornom odlukom, svjedokinja Zuko je rekla da su Kajmaković i ona nakraju dobile jedan urnek odluke o formrianju tužilačkog tima od tužiteljice Elvire Stajnolović.
Kazala je da je ona i pripremila odluku koju je Kajmaković potpisala, ali da je tužiteljica otišla na bolovanje prije nego što ju je ona otpremila.
Iako je tokom svjedočenja Zuko govorila o tome kako je ona od kolega iz ureda različitih tužitelja tražila da joj dostave odluku o formiranju tužilačkog tima, na upit disciplinske tužiteljice Alene Kurspahić- Nadarević, da li je ona tražila odluku od Sikire, svjedokinja je kazala „tužiteljica je pitala Sikiru i to tražila".
Odgovarajući na pitanje disciplinske tužiteljice Kurspahić-Nadarević da li se sjeća koje krivično djelo je bilo navedeno u odluci o formiranju tužilačkog tima koja je tražena iz ureda tužitelja Mirze Hukeljića, svjedokinja Zuko je kazala da „misli da se radi o korupciji".
Dalje, Zuko je na pitanja disciplinske tužiteljice o tome šta joj je kazao Sikira kada mu je tražila tu odluku, odgovorila da je on kazao "da će pitati tužitelja", a kada ga je ponovo pitala da li će dobiti odluku, da joj je rekao "da odluku ne da tužitelj Mirza (Hukeljić, op.a)".
Svjedok Matić: Saradnja za 10
Svjedokinja Zuko je odgovarajući također na pitanje tužiteljice Kurspahić-Nadarević "da li je znala da je Edib Sikira sačinio službenu zabilješku o tome da je ona tražila odluku o formiranju tužilačkog tima" u jednom predmetu, kazala da u to vrijeme to nije znala, ali da je za postojanje takve zabilješke saznala kada je počeo disciplinski postupak protiv tužiteljice Kajmaković.
Podsjećamo, u ovom postupku na iste okolnosti ranije su svjedočili bivši tužilac Tužilaštva BiH, a danas sudija Vrhovnog suda Federacije Mirza Hukeljić, te njegov nekadašnji asistent Edib Sikira, koordinator predmeta u Državnom tužilaštvu.
Hukeljić je ranije ispričao da ga je u julu 2022. nazvao Sikira i rekao mu da Diana Kajmaković traži Odluku o formiranju tužilačkog tima iz predmeta koji se odnosi na nju, te da je on saradniku prvo kazao da kaže da ne može naći tu odluku, a da je nakon više Sikirinih poziva o istom upitu rekao saradniku da kaže Kajmaković da je tužilac rekao da ona ne može dobiti taj papir.
Kada je u ovom predmetu svjedočio Edib Sikira, on je precizirao da ga je Kajmaković 28. jula 2022. godine pozvala u kancelariju i da ga je pitala je li mu poznata odluka za formiranje tužilačkog tima u kojem su Mirza Hukeljić, Bojana Jolović i on, te je naglasio da je od njega traženo da provjeri sadržaj te odluke. Sikira je ranije potvrdio da je prenio tužitelju Hukeljiću šta se desilo, te da mu je tužitelj zabranio da daje odluku Kajmaković, kao i da o tome sačini službenu zabilješku.
Na današnjem ročištu kao svjedok odbrane Diane Kajmaković svjedočio je i Jasmin Matić, zaposlenik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)
On je govorio o saradnji koju je imao sa tužiteljicom Kajmaković od 2019. godine, pa do njene suspenzije u jesen 2022.godine.
Matić je kazao da je imao česte službene susrete s tužiteljicom Kajmaković, te da je ona u svako doba dana bila dostupna za pomoć i sve neophodne informacije.
"Saradnja je bila na najvišem nivou, što se mene tiče, sve deset", rekao je Matić dodavši da je prirodom posla imao kontakte i s osobama iz krim-miljea od kojih su neki bili i doušnici, ali da nikad od njih nije čuo da su nešto rekli o saradnji s Kajmaković, jer on u protivnom ne bi radio s njom.
Tužiteljica Kurspahić- Nadarević nije imala pitanja za ovog svjedoka, te je prigovorila na relevantnost ovog svjedočenja.
Nastavak saslušanja svjedoka odbrane u ovom predmetu zakazan je za 3. oktobar.
Teške optužbe i "crna lista"
Podsjećamo, Ured disciplinskog tužioca (UDT) tereti Dianu Kajmaković, suspendiranu zamjenicu glavnog tužioca za korištenje funkcije tužioca radi pribavljanja koristi, miješanje u rad tužilaca, ponašanje koje šteti ugledu funkcije, kao i zbog drugog ponašanja koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet.
Između ostalog, Kajmaković se na teret stavlja da je od 8. novembra 2021. do 24. augusta 2022. godine, u svojstvu rukovodioca Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal Tužilaštva BiH, u sefu svoje kancelarije držala 21 povjerljivu informaciju zaprimljenu u vezi sa Sky aplikacijom, da ih nije zavela u skladu s Pravilnikom o kancelarijskom poslovanju i da je postupala suprotno zahtjevu vršioca dužnosti glavnog tužioca.
Također, Kajmaković je na teret stavljeno da je 23. maja 2022. u svojoj kancelariji povišenim tonom rekla policijskom službeniku Kantona Sarajevo da njoj lično mora dostavljati akte u vezi sa Sky aplikacijom, a ne postupajućim tužiocima.
Istraga protiv Diane Kajmaković, suspendirane zamjenice glavnog tužitelja Tužilaštva BiH pokrenuta je nakon što su joj 26. septembra prošle godine Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije i stavile je na tzv. crnu listu, uz objašnjenje da je smatraju odgovornom za korupciju ili saučesništvo u korupciji, te potkopavanje demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.
U tadašnjem obrazloženju, između ostalog je navedeno da je "Diana Kajmaković nastavila potkopavati demokratiju i vladavinu prava u BiH".
Nakon objave da su Kajmaković uvedene sankcije, tadašnji vršilac dužnosti, a danas glavni državni tužitelj Milanko Kajganić je rekao kako je u Tužilaštvu BiH i ranije formiran predmet "koji se odnosi na provjere navoda o eventualnoj povezanosti Kajmaković s kriminalnim grupama".
Prošle godine i VSTV je odlučio da Kajmaković, kao nekadašnja kandidatkinja, bude isključena iz procedure imenovanja novog glavnog tužioca Tužilaštva BiH.
