Rusija će održati predsjedničke izbore 17. marta 2024. na kojima će se predsjednik Vladimir Putin vjerovatno kandidovati za još jedan mandat koji bi ga mogao zadržati na vlasti barem do 2030. godine.
Gornji dom ruskog parlamenta izglasao je datum u četvrtak - označavajući u suštini početak izborne kampanje.
Glasanje će se također održati na, kako ih Rusija naziva, svojim novim teritorijama - dijelovima Ukrajine koje sada kontroliraju ruske snage. Ukrajinska strana tvrdi da se neće smiriti dok ne protjera sve do posljednjeg vojnika s anektiranih teritorija. Rusija navodi da su te regije sada dio Rusije.
Oko 110 miliona ljudi ima pravo glasa u Rusiji, ali oko 70 do 80 miliona ljudi obično glasa. Izlaznost na izborima u u 2018. godini inosila je 67,5 posto.
Najduži mandat predsjednika
Putin, kome je Boris Jeljcin predao predsjedništvo posljednjeg dana 1999. godine, već je predsjednik duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Josifa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Ruski ustav iz 1993. godine, zasnovan na francuskom ustavu iz 1958., neki su na Zapadu vidjeli kao razvoj koji će dovesti do demokratije u postsovjetskoj Rusiji.
Prvobitno je precizirano da predsjednik može obavljati dva uzastopna mandata od četiri godine.
Izmjenama iz 2008. produžen je predsjednički mandat na šest godina, dok je izmjenama iz 2020. uklonjena odredba da nijedna osoba ne može obavljati dužnost predsjednika više od dva mandata "uzastopno". Izmjenama je također zabranjeno ustupanje bilo koje teritorije.
Putin tek treba da kaže da li će se kandidovati ili ne, iako je Reuters prošlog meseca javio da je odlučio. Bio bi siguran u pobjedu uz podršku države i njenih medija.
Nakon što je Putina poslednjeg dana 1999. godine Jeljcin imenovao za vršioca dužnosti predsjednika, pobijedio je na predsjedničkim izborima 2000. sa 53,0 posto glasova i na izborima 2004. sa 71,3 posto glasova.
Godine 2008. Dmitrij Medvedev se kandidovao za predsjednika, a Putin je bio premijer prije nego što je osvojio 63,6 posto glasova na predsjedničkim izborima 2012. i 76,7 posto 2018. godine.
Zapad smatra Putina kao ratnog zločinca i diktatora, iako istraživanja javnog mnijenja pokazuju da ima 80 posto podrške - više nego prije rata u Ukrajini.
Podrška naroda
Kremlj tvrdi da Putin uživa ogromnu podršku ruskog naroda, da Rusija ne želi da joj Zapad drži predavanja o demokratiji i da nijedan političar na Zapadu ne uživa sličan nivo podrške kao Putin.
U 2018. godini, misija Ureda OSCE za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) nadzirala je izbore.
"Nakon intenzivnih napora da se promovira izlaznost, građani su glasali u značajnom broju, ali ograničenja osnovnih sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja, kao i registracije kandidata, ograničili su prostor za politički angažman i rezultirali nedostatkom istinske konkurencije", piše u izvješaju.
"Dok su kandidati generalno mogli slobodno da vode kampanju, opsežno i nekritičko izvještavanje o aktuelnom predsjedniku u većini medija rezultiralo je neujednačenim igrama. Sveukupno gledano, izborni dan je protekao na uredan način uprkos nedostacima vezanim za tajnost glasanja i transparentnost glasanja", dodaje se.
Golos, nezavisni pokret za praćenje glasova, bio je pod pritiskom vlasti posljednjih mjeseci.
Golos je saopćio da su takvi napadi, uključujući i pritvaranje njegovog čelnika, imali za cilj spriječiti javni nadzor predsjedničkih izbora.
Putin će se suočiti s malo prave konkurencije
U 2018, čovjek koji je došao na drugo mjesto, komunistički tajkun Pavel Grudinin, koji je ranije podržavao Putina, osvojio je manje od devet miliona glasova, ili samo 11,8 posto glasova. Putin je osvojio više od 56 miliona glasova, prema zvaničnim rezultatima.
Najpoznatiji ruski opozicioni političar Aleksej Navaljni u zatvoru je, pa se ne može kandidovati za predsjednika. Navaljni je osudio Putinovu Rusiju kao državu kojom upravljaju lopovi i kriminalci. Upozorio da će čelnici Rusije na kraju biti slomljeni od istorijskih sila i gorjeti u paklu zbog krvoprolića u Ukrajini.
Proratni ruski nacionalista Igor Girkin, koji se nalazi u pritvoru čekajući suđenje za podsticanje ekstremizma, rekao je u novembru kako želi da se kandiduje za predsjednika iako je shvatio da će izbori u martu biti "prevara" s već jasnim pobjednikom.
Na izborima 2018. godine, pored Putina i Grudinjina, kandidovalo se još šestoro, uključujući nacionalistu Vladimira Žirnovskog, koji je preminuo 2022, Kseniju Sobčak, društvenu osobu koja je ćerka Putinovog starog šefa u Sankt Peterburgu, i Grigorij Javlinski, ruski ekonomista koji je postao opozicionar.
