Vijest o samoubistvu mladića Mladena Dulića iz Laktaša potresla je čitav region. 22-godišnjak ubio se zbog snimka koji je ismijavan na društvenim mrežama. Prijatelji, porodica i poznanici su jučer Mladena ispratili na vječni počinak. Zbog sajber nasilja ugašen je jedan mladi život. Pitali smo stručnjaka na koji način se mogu zaustaviti ovakve stvari.
Zlostavljanje na internetu
Podsjetimo, prije nekoliko dana Mladen Dulić je bio ponižen i ismijan razgovoru za posao. Nakon toga je postao žrtva sajber nasilja koje nije mogao da izdrži i oduzeo je sebi život. Nažalost, svakodnevno smo svjedoci različitih vrsta zlostavljanja na internetu. Počevši od vrijeđanja, uznemiravanja i maltretiranja pomoću društvenih mreža.
Uprkos upozoravanju stručnjaka koliko online maltretiranje može prouzrokovati strašne posljedice, mnogi toga nisu ni svjesni. Zakonska regulativa po ovom pitanju u našoj zemlji još uvijek ne postoji. Psiholozi širom svijeta navode da ovakva vrsta maltretiranja može uzrokovati anksioznost, depresiju i druge poremećaje povezane sa stresom kod žrtava i nasilnika.
Za Raport o ovom problemu govorila je psihologinja Alma Mahmutović-Katica. Kazala nam je kako društvene mreže imaju veliki utjecaj na psiho-fizičko zdravlje svakog pojedinca.
"Statistički podaci pokazuju da je sve više aktivnih lica koja putem društvenih mreža plasiraju svoja nezadovoljstva. Dakle, zbog svojih frustracija, kompleksa i ličnih nezadovoljstava vrijeđaju tuđe integritete i ličnosti. Na taj način sebi oni "hrane". Nekada, ljudi nisu očito svjesni posljedica do kojih može doći. Međutim, nisu svjesni ni stanja tinejdžera, ali i mladih ljudi. Oni su od najranije faze svog odrastanja i stvaranja svog "JA" prisutnim na društvenim platforma. To je period kada trebaju da se razvijaju na najzdraviji način i da usvajaju obrasce zdravog ponašanja", kazala je Mahmutović-Katica.
Pozitivne i negativne stvari
Pojašnjava kako i društvene platforme imaju svoje pozitivne i negativne stvar. Međutim, moraju se znati koristiti na pravilan i adekvatan način.
"S druge strane, svi se trebamo zapitati da li poznajemo našu djecu toliko dobro. Svakako i da li provodimo sa njima dovoljno vremena. Moramo znati kako se naše dijete razvija. Također, socijalna grupa djeteta doprinosi tome da li će ono izražavati neka lična nezadovoljstva. Ne smijemo dopustiti da jedna mlada ličnost bude povrijeđena i da na taj način izgubi svoje vlastito samopouzdanje. To nikako nije dobro za mentalno zdravlje ljudi", istaknula je psihologinja za Raport.
U nastavku psihologinja je dala nekoliko ključnih savjeta koji mogu pomoći pri rješavanju ovih problema koji su sve više aktuelni i u BiH.
"Trebamo da na neki način uvidimo situaciju koja je alarmantna. Treba da se više bavimo zdravim tematikama, a ne da se bavimo vrijeđanjem ličnosti. Trebamo da pokušamo komunicirati na zdrav način i da pokušavamo spriječiti stvari koje nas dočekuju.
Također, edukacije su jako bitne. Trebamo se posvetiti jednom zdravom načinu života. Djeca ne smiju da provede previše vremena za mobitelima. Moramo se istinski uključiti u ozdravljenje, kako bi bilo manje kobnih situacija. Ne postoje zakoni koji bi regulisali mržnju govora", zaključila je Mahmutović-Katica za Raport.
Kako potražiti pomoć ako ste žrtva sajber nasilja?
Ako niste sigurni kome da se obratite za pomoć, a osjećate da vam je potrebna, za početak, imajte na umu da je ljekar opšte prakse u mogućnosti da vas uputi stručnjaku za mentalno zdravlje. Konsultovanje s njim je prvi korak ka liječenju.
