Rusija razmješta svoje vojne snage i teško naoružanje kako bi bila spremna za brzu, masovnu invaziju Ukrajine, koja bi se mogla izvesti paralelno iz više različitih smjerova, otkrivaju ruske vojne karte i obavještajni podaci koje su Sjedinjene Države podijelile sa svojim evropskim saveznicima.
Iako iz dostupnih podataka nije sigurno da će do invazije stvarno i doći, čini se da se sve priprema kako bi ona bila moguća ako tako odluči ruski predsjednik Vladimir Putin početkom sljedeće godine, prenosi Jutarnji list.
Ti obavještajni podaci proslijeđeni su kako bi se poduprle američke tvrdnje o opasnosti invazije na Ukrajinu te kako bi se potaknulo zapadne saveznike da se upuste u diplomatsku ofenzivu sa svrhom odvraćanja Putina od pokušaja invazije koja bi mogla dovesti do humanitarne katastrofe i opasne eskalacije sukoba na istoku Evrope.
Prema ruskim planovima, scenarij za invaziju sastoji se od slanja ruskih vojnika preko granice iz tri primarna smjera: iz Rusije, s okupiranog poluotoka Krima te iz Bjelorusije. Sastojala bi se od oko stotinu taktičkih skupina veličine bojne, što je ukupno oko 100.000 vojnika.
Planovi uključuju djelovanje na nepristupačnom terenu i pri smrzavajućim temperaturama, pokrivaju vrlo velik teritorij te uključuju pripreme za podužu okupaciju. Prema informacijama dostupnim zapadnim saveznicima, oko polovice tih taktičkih skupina već je na terenu, spremno za invaziju koju bi pratila i zračna podrška.
Moskva je prošle sedmice najavila da će na Krimu uspostaviti padobransku regimentu, a proteklih je sedmica u Bjelorusiju slala svoje snage navodno kako bi pomogla u rješavanju migrantske krize, no prema dostupnim planovima, riječ je o široj strategiji raspoređivanja vojnih snaga za napad iz više smjerova.
Putin je prošle sedmice tvrdio da Rusija nema nikakvu namjeru izvesti invaziju na Ukrajinu, no prigrlio je zapadni poziv na uzbunu kao znak da su njegovi potezi privukli pažnju SAD i evropskih saveznika, koje optužuje za ignoriranje "crvenih linija" koje je Moskva postavila u odnosu zapadnih država i Ukrajine, poput vojne pomoći i razgovora o pristupanju NATO-u.
Moskva je prošle sedmice bijesno reagirala i na najavu ukrajinsko-britanskog pomorskog partnerstva u sklopu kojeg će Britanija financirati ratne brodove i protubrodske projektile Ukrajini te pomoći u gradnji mornaričke luke u Azovu.
Sprema li Rusija stvarno invaziju na Ukrajinu, to jest je li ozbiljno spremna učiniti taj korak koji bi na nju privukao znatno ozbiljniji bijes međunarodne zajednice i sigurno doveo do razarajućih ekonomskih sankcija, teško je procijeniti. Može se pretpostaviti da Putin želi isprovocirati reakciju Zapada, a možda i biti ponovno pozvan za stol s EU koja odbija izravne razgovore s njim od okupacije Krima.
Putin, kako smatraju neki analitičari, također želi biti spreman ako Ukrajina pokuša na bilo koji način vratiti svoj okupirani teritorij - bilo Krim, bilo istok Ukrajine na kojemu proruski separatisti još uvijek drže dijelove Donbasa.
Iako EU i SAD uporno ističu kako podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine, naglašavajući da neće priznati rusku aneksiju Krima i potencijalno odcjepljenje Donbasa, pitanje je bi li podržali Ukrajinu ako pokuša svoj teritorij vratiti silom i bi li stali u odbranu Kijeva ako krene ruski protunapad, koji bi Moskva pravdala "zaštitom svojih državljana u tim regijama".
Kada se ruske vojne snage rasporede na planirane položaje i budu spremne za invaziju, Rusija će imati puno jačeg asa u rukavu za bilo kakve pregovore sa zapadnom stranom koja će vjerovatno biti spremna na veće ustupke kako bi se izbjeglo nasilje.
Da bi taj plan uopće bio izvediv, Zapad mora vjerovati da je invazija moguća, a Putin je, čini se, upravo to i uspio postići. Ranije ovoga mjeseca američki državni sekretar Antony Blinken otvoreno je priznao: "Ne mogu vam reći koje su ruske nakane. Ne znamo koje su".
U međuvremenu Moskva ponavlja da zapadni mediji pretjeruju. "Ova se histerija umjetno napuhava", izjavio je u nedjelju glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Oni koji nas optužuju za neuobičajenu vojnu aktivnost na našem vlastitom teritoriju su upravo oni koji šalju svoje vojne snage preko oceana", objasnio je Peskov. "Mislim na Sjedinjene Države. To nije ni logično, ni pristojno", rekao je za rusku državnu televiziju.
Najnovije tenzije između Zapada i Rusije dolaze uz pozadinu rastućih problema u odnosima proteklih mjeseci. Evropa i SAD optužuju Rusiju da je isplanirala i potpomogla Bjelorusiji da isprovocira migrantsku krizu na Baltiku, dok rekordne cijene plina čine Evropu posebno ovisnom o ruskom izvoznom adutu. No, agencija Bloomberg citira američke obavještajce koji ne vjeruju da se radi o nekakvom Putinovu master planu - radi se samo o seriji oportunističkih poteza ruskog predsjednika.
