Sjedinjene Američke Države i Japan su, pored Evropske unije, najveći i najznačajniji razvojni partneri Bosne i Hercegovine.
Ove dvije države su od kraja rata 1995. do danas osigurale ukupno oko 2,7 milijardi eura za humanitarnu pomoć, obnovu porušene zemlje te ekonomski razvoj i obrazovanje u BiH.
Evropska unija je u istom periodu osigurala oko 3,5 milijardi eura.
Od drugih zemalja donatora, Kanada je preko svoje Agencije za međunarodni razvoj (CIDA) provela više od 120 projekata u BiH, vrijednih blizu stotinu miliona eura.
Ove tri države su članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH i, nakon EU-a, najveći “kontributori” Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini. Naime, sredstva za financiranje dodjeljuju zemlje članice Vijeća za provedbu mira (PIC).
Vijeće za provođenje mira u BiH (PIC) je nastalo u decembru 1995.godine, nakon što je potpisan Dejtonski sporazum koji je zaustavio rat u BiH.
PIC se sastoji od 55 država i predstavnika različitih međunarodnih organizacija, a Upravni odbor čine SAD, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Predsjedništvo EU i Evropska komisija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
Oni na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini.
Budžet OHR-a za 2020. - 2021. godinu iznosi nešto više od 5,3 miliona eura, od čega Evropska unija izdvaja 54,37 posto, Sjedinjene Američke Države 22 posto, Japan 10 posto, Kanada 3,03 posto, Organizacija islamske konferencije (OIC) 2,5 posto, Ruska Federacija 1,2 posto i ostali ukupno 6,9 posto.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je tokom obraćanja na samitu Pokreta nesvrstanih u Beogradu 11. oktobra ustvrdio da je BiH “pod protektoratom SAD-a, Japana, Kanade i dijela evropskih zemalja udruženih u namjeri da svoja rješenja nametnu ljudima u BiH”, izričito imenujući tri zemlje koje u najvećem postotku financiraju OHR u BiH.
“(Njihovo) nerazumijevanje i uplitanje u unutrašnje prilike u BiH i regionu, dupli standardi koji su primjenjivani kako devedesetih tako i danas, doveli su BiH do ruba raspada”, rekao je Dodik.
On je ranije obznanio da nema namjeru surađivati s Christianom Schmidtom, novim visokim predstavnikom u BiH, nakon što ga je imenovao PIC. Podršku Schmidtu izričito su dale, između ostalih, Evropska unija, te ove tri zemlje.
Schmidtovom imenovanju se, od članica PIC-a, usprotivila samo Rusija. Kasnije joj se u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda pridružila Kina koja je bila članica Vijeća za provedbu mira u BiH do maja 2000. godine kad se povukla.
Šta su SAD do sada uložile u BiH?
Sjedinjene Države su do danas osigurale oko 1,7 milijardi eura (oko dvije milijarde dolara) pomoći od 1995. godine za rekonstrukciju, humanitarnu pomoć, modernizaciju odbrambenog sektora, ekonomski razvoj i obrazovanje.
Ova pomoć nastavila se i tokom pandemije COVID-19 u obliku medicinskih sredstava i sredstava za dezinfekciju, te ulaganja više od 3,2 miliona eura (3,7 miliona dolara) u podršku laboratorijima i javnom zdravstvu.
Što se tiče novijih projekata, Ambasada SAD-a je u novembru 2019. pokrenula projekt BOLD (Bh. omladinski lideri) koji se sad mreža od više od 2.500 mladih podržanih kroz stipendije u SAD-u i bespovratna sredstva za njihove projekte u BiH.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) je u avgustu 2020. pokrenula petogodišnji Projekt razvoja održivog turizma u BiH kroz koji će se osigurati više od 17 miliona eura (20 miliona dolara).
USAID s pet inicijalnih grantova u vrijednosti većoj od 430.000 do više od 1,7 miliona eura (od 500.000 do dva miliona dolara) za jačanje lokalnog civilnog društva. Američko ministarstvo vanjskih poslova (State Department) preko Ureda za energetske resurse pomaže entitetu Federacija BiH u ranim istraživanjima potencijalne eksploatacije plina i nafte dok USAID pomaže izgradnju plinovoda Južne interkonekcije prema Hrvatskoj i dalje prema Evropi.
SAD svake godine ulaže oko 2,6 miliona eura (tri miliona dolara) za podršku vladavini prava i borbi protiv korupcije u BiH. Tu je i obuka i pomoć državnim tužiteljima i drugim pravosudnim institucijama u radu na predmetima korupcije privrednog i organiziranog kriminala, trgovine ljudima i drugih oblika teškog kriminala.
Nedavno je State Department dodijelio BiH više od dva miliona eura (2,5 miliona dolara) za razvoj komunikacijske mreže u Ministarstvu odbrane BiH. SAD sudjeluje sa skoro 30 miliona eura (34 miliona dolara) u nabavci helikoptera Huey-2 (UH-2) koju provodi Ministarstvo odbrane BiH, a koja će omogućiti Oružanim snagama BiH pružanje prijeko potrebne podrške civilnim vlastima u slučaju prirodnih katastrofa.
Sjedinjene Američke Države jedini su donator za projekt Sarajevo bez mina, koji bi uskoro trebao biti okončan. Do danas, SAD je financirao razminiranje više od 35,7 miliona kvadratnih metara zemljišta koje je na taj način vraćeno lokalnom stanovništvu u BiH.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u BiH je tokom 2020. godine iz SAD-a uvezeno robe u vrijednosti blizu 133 miliona eura, dok je iz BiH u SAD izvezeno robe u vrijednosti oko 33 miliona eura. Vanjskotrgovinska razmjena se i prethodnih godina kreće okvirno u tim iznosima.
Procjenjuje se da u SAD-u živi između 300.000 i 350.000 osoba koje su rođene ili porijeklom iz BiH od kojih je većina stigla u tu zemlju tokom i nakon rata u BiH 1990-ih godina.
Ulaganja Kanade u BiH
Od 1995. Kanada je, prema zvaničnim podacima s internetskih stranica njene vlade, uložila više od 374 miliona eura (više od 540 miliona kanadskih dolara) u razvojne projekte u regiji, od kojih je BiH s blizu 100 miliona eura jedan od najvećih korisnika.
Kanada je najviše donirala više područja, a prvenstveno u rad policije, protuminsko djelovanje, ljudska prava i razvoj medijskih sloboda.
Kanada je od 1998. donirala oko 7,6 miliona eura za uklanjanje mina, obuku pasa za otkrivanje mina, programe pomoći žrtvama mina te Centre za razminiranje Programa Ujedinjenih naroda za deminiranje.
Kanada trenutno upravlja Fondom za lokalne inicijative (CFLI) koji podržava male razvojne projekte u BiH usmjerene na mir i sigurnost, ravnopravnost spolova i inkluzivno upravljanje.
Sami komercijalni odnosi Kanade i Bosne i Hercegovine su, ipak, skromni. Što se tiče izravnih stranih ulaganja, kanadske kompanije su uložile nešto više od 1,5 miliona eura u BiH.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, tokom 2020. godine iz Kanade u BiH je uvezeno robe u vrijednosti od oko 5,5 miliona eura, dok je iz BiH izvezeno u Kanadu robe u vrijednosti oko četiri miliona eura. Prethodnih godina uvoz i izvoz se kretao otprilike u istim iznosima.
Prema kanadskim službenim izvorima, na osnovu popisa stanovništva 2011. godine, u ovoj zemlji živi više od 20.000 građana porijeklom iz BiH. Ne računajući “staru imigraciju” iz bivše Jugoslavije, o kojoj nema dovoljno podataka, većina građana BiH došla je u Kanadu kao izbjeglice tokom rata 1990-ih.
Stotine miliona s Dalekog istoka
Ukupna vrijednost pomoći Japana Bosni i Hercegovini do kraja 2020. iznosi približno 500 miliona eura.
Od toga do kraja 2020. osigurao više od 210 miliona eura bespovratnih (grant) sredstava, od čega oko 36,8 miliona ili oko 18 miliona eura za obnovu škola, zdravstvene ustanove i razminiranje.
Samo nakon poplava, koje su pogodile BiH i regiju u maju 2014. godine, Japan je osigurao oko 3,2 miliona eura pomoći.
Uključujući i druge vidove pomoći, Vlada Japana je od 1996. godine donirala približno 26 miliona eura za izgradnju, obnovu i opremanje više od 90 osnovnih škola širom države.
Među posljednjim obnovljenim školama je, naprimjer, OŠ “Sv. Sava” u Banjaluci. Japan je tokom pandemije COVID-19 donirao brojna sanitetska vozila i medicinsku opremu, a među primaocima pomoći su, naprimjer, domovi zdravlja u Šamcu, Petrovcu, Sokocu i Banja Luci.
BiH je od Japana uzela i oko 122 miliona eura povoljnih kreditnih sredstava. Japan je kao članica Vijeća za implementaciju mira u (PIC) BiH za rad Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) uplatio oko 34 miliona eura.
Značajnija izravna strana ulaganja iz Japana u BiH nisu registrirana, s obzirom na to da su japanske kompanije koje su prisutne na bh. tržištu registrirane preko svojih evropskih podružnica, poput kompanije Toyota BH, Konica Minolta Poslovna rješenja BH ili TN Bosnia, te se zvanično vode kao ulaganja iz tih evropskih zemalja.
Robna razmjena između ove dvije zemlje je skromna.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iz ove zemlje je izvezeno u Japan robe u vrijednosti oko 72.000 eura, a iz Japana uvezeno robe u vrijednosti oko 1,8 miliona eura tokom pandemijske 2020. Prethodnih godina izvoz se kretao otprilike u istim iznosima s tim što se uvoz iz Japana kretao u iznosima od oko pet miliona eura.
