Nakon masovnih antirežimskih protesta širom Rusiji, od Kamčatke do Baltika, ovog vikenda, obje strane zbrajaju "koristi i štetu".
Kako javljaju ruski mediji, demonstracije su održane u čak 125 gradova, uhapšeno je oko 3.700 ljudi, među kojima i 49 novinara, a kako javljaju nevladina udruženja, privođenja još traju. Podižu se i krivične prijave, a jedan policajac iz Kurska je promptno izbačen s posla jer je snimio videoporuku podrške Navaljnom.
No, vlasti i organizatori uveliko se razilaze u broju učesnika - od 200 i više hiljada kako kažu u štabu Navaljnog, do manje od 40 hiljada kako tvrdi vlast. Za Moskvu jedni kažu 50 hiljada, a policija 4.000, dok je uhapšeno 1430 sudionika.
No, kako bilo, subotnji protest mogao bi biti tek početak jednog dužeg procesa bunta protiv režima Vladimira Putina s neizvjesnim krajem. Andrej Morev iz opozicione demokratske izvanparlamentarne stranke Jabloko smatra da trenutačno vlada pat-pozicija: vlast razmišlja kako zaustaviti prosvjede i umanjiti štetu, a "građansko društvo vida rane i razmišlja o sljedećem potezu".
Naime, saradnici Alekseja Navaljnog, Leonid Volkov i Ivan Ždanov, putem društvenih mreža i YouTubea (državi mediji za njih su još nedostupni) za sljedeći vikend najavljuju nove proteste: "Nećemo sjediti prekriženih ruku jer Navalni je još u zatvoru".
Iako režimski mediji nastoje umanjiti značaj protesta, iz Kremlja su ipak komentirali subotnji bunt.
"Na nezakonite i neodobrene proteste izašao je mali broj ljudi, ali zato puno ljudi glasa za Putina", izjavio je kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov, naglasivši da "kada se uporedi broj buntovnika s brojem onih koji su glasali za ustavne promjene na referendumu, onda se vidi koliko je malo ljudi izašlo na ulice".
Ustavnim promjenama je Vladimiru Putinu omogućeno da se, nakon četiri mandata, još najmanje dva puta kandidira na predsjedničkim izborima, što bi, ako iskoristi tu mogućnost, značilo da na vlasti može biti sve do 2036. godine.
Peskov je optužio SAD da se "indirektno miješa u unutrašnje poslove Rusije te pruža podršku onima koji krše zakone Rusije i podržava neodobrene proteste". Naime, rekao je kako je ambasada SAD-a u Moskvi prethodni dan objavila "timeline" prosvjeda. Iz ambasade su, pak, odgovorili da je to uobičajena praksa upozorenja svojim građanima da izbjegavaju mjesta protesta te da se paze.
No, tajnik Generalnog vijeća Putinove vladajuće Ujedinjene Rusije, Andrej Turčak, optužio je "mašineriju Zapada za pokušaj destabilizacije i rušenja Rusije“ te pozvao Ruse da se kao nikada dosad okupe oko "našeg predsjednika koji je spasio zemlju i uspješno je vodi u uvjetima mirnog vjetra". Andrej Klimov iz parlamentarne Komisije za zaštitu suvereniteta tvrdi kako postoje "ozbiljne indicije o umiješanosti zapadnih obavještajnih službi u subotnjim prosvjedima". Prokremaljski medij uglavnom govore o zapadnom petljanju, o stranim plaćenicima, a Navalnog opisuju kao čovjeka koji je "uhvatio svojih pet minuta slave".
No, čini se da su prosvjedi ipak uznemirili Kremlj jer, kako kažu mnogi ruski politolozi, teško je predvidjeti kako će se stvari razvijati. Uvjereni su da protesti nisu bili za "jednokratnu upotrebu" te da su građani prešli barijeru straha od brutalnosti policije i mogućih hapšenja jer unatoč tome što prokremaljski mediji tvrde da su organizatori protesta zloupotrijebili maloljetnike (govore o stotinjak privedenih srednjoškolaca) pa se govori o "buntu Tik Tok generacije" ali, politolog Ilija Geraščenkov u moskovskom listu Komersant kaže kako je vidljivo da su okosnicu protesta predstavljali ipak zreli ljudi od 35 do 45 godina.
Smatra da Rusiju čeka "dugotrajni i iscrpljujući maraton".
"Svjedočili smo političkoj snazi oko koje se mogu okupiti svi nezadovoljnici režimom i sadašnjim stanjem. To predstavlja opasnost za vlast jer Ujedinjena Rusija na izbore (trebali bi biti u septembru) ide s najnižim rejtingom u povijesti".
Geraščenkov kaže da više nije riječ o borbi za Navalnog i oko njega, nego "kako će građani Rusije doživjeti i prihvatiti ove proteste". Politolog Mihail Vinogradov, pak, u Komersantu rasuđuje da bi se mogao ponoviti bjeloruski ili habarovski scenarij, prema kojemu protesti mogu biti dugi i stalni, ali bez pravog učinka. (Podsjetimo da u Bjelorusiji i Habarovsku već više od šest mjeseci traju protetsi, ali niti ih vlast može zaustaviti, niti oni, zasad, daju rezultate.) Vinogradov smatra da do velikih promjena u Rusiji može doći samo ako dođe do raskola u političkoj eliti, a to zasad, prema njegovu mišljenju, nije na vidiku.
Svi sada čekaju što će biti 2. februara kada Simonovski sud u Moskvi odlučuje o tome hoće li uvjetnu kaznu Navalnom od 3,5 godina "pretvoriti" u zatvorsku te hoće li se, kako pišu i neki ruski mediji, protiv njega podići još neke kaznene prijave koje bi ga na duže mogle smjestiti iza rešetaka i onemogućiti mu bilo kakvo političko djelovanje. Mnogi smatraju da će se Kremlj "izbaviti" od Navalnog najmanje do sljedećih predsjedničkih izbora 2024. godine.
I dok vlast optužuje Zapad da stoji iza protesta, iz Bruxellesa dolaze najave o uvođenju novih ekonomskih sankcija protiv Rusije i nekih njezinih političkih dužnosnika. EU traži puštanje na slobodu Navalnog i osuđuje brutalnost policije, a Manfred Weber, šef Evropskih pučana, kaže kako treba s riječi prijeći na djela te "udariti Putinov režim gdje ga naviše boli - po novcu". Stoga je pozvao na obustavu daljnjeg rada na gradnji plinovoda Sjeverni tok 2, iako ruski mediji javljaju da su obnovljeni radovi u Danskoj na tom važnom geostrateškom projektu.
No, dok SAD i EU najavljuju zaoštravanje odnosa s Rusijom, iz Kine je stigla podrška Putinu, odnosno upozorenje SAD-u da se ne miješa u unutrašnje stvari Rusije. Kako navodi ruska agencija TASS, iz kineskog Ministarstva vanjskih poslova poručili su da Peking "odlučno odbacuje miješanje u unutarnje stvari suverene države", prenosi Jutarnji list.
