Prema ažuriranim procjenama američke vojske i obavještajne zajednice koje su tokom proteklih nekoliko dana dostavljene zastupnicima u Kongresu i europskim partnerima SAD-a, Rusija će uskoro biti spremna za prodor u Ukrajinu koji bi mogao prouzročiti do, kako navode, 50 hiljada civilnih žrtava, u dva dana ukloniti aktualnu ukrajinsku vlast te pokrenuti humanitarnu krizu koja će zahvatiti, odnosno stvoriti pet milijuna izbjeglica i opći haos, piše The Washington Post.
Brige izražene u spomenutim procjenama rezultat su ruskih vojnih manevara na vlastitom teritoriju nedaleko od granice s Ukrajinom te na području Bjelorusije. Sedam osoba koje znaju sadržaj procjena reklo je da su u petak duž potencijalne linije konflikta raspoređena 83 ruska bataljuna te da svaki od njih sadržava 750 vojnika. To je otprilike 70 posto snaga koje ruski predsjednik Vladimir Putin želi imati na raspolaganju u slučaju da se odluči za napad. Tim trupama, kojih ima više od 62 hiljade, podršku pruža više desetaka hiljada dodatnog osoblja zaduženog za logistiku, liječničku skrb i zračnu podršku. Dužnosnici SAD-a ranije su rekli da Rusi duž svoje granice s Ukrajinom imaju više od 100 hiljada ljudi, dok jedan zapadni dužnosnik iz sigurnosnog sektora tvrdi da se radi o 130 hiljada.
Nezavisnost Ukrajine već dugo ljuti Rusiju. Ukrajina je nekoć bila dio Sovjetskog Saveza, a Rusija je dijelove njezina teritorija kontrolirala stoljećima. Također, Ukrajina se želi pridružiti Sjevernoatlantskom savezu (NATO), čemu se Putin oštro protivi.
Na rusko-ukrajinsku granicu stalno stižu oružane snage te osoblje koje je ključno za vojne akcije, poput jedinica za gradnju mostova. Jedino jedinice koje su stacionirane na udaljenim lokacijama poput Arktika ostaju u svojim matičnim bazama. Savjetnik jednog američkog kongresnika rekao je za The Washington Post da su dužnosnici SAD-a koji su prošle jeseni sumnjali u mogućnost invazije zbog nedavnih ruskih manevara promijenili mišljenje.
U procjenama stoji i da je period unutar kojeg se situacija može riješiti diplomacijom svakog dana sve kraći i kraći. Unatoč tome što su europski lideri u stalnom kontaktu s Putinom i što Rusija tvrdi da ne planira invaziju, broj vojnika koje je mobilizirala i pozicije koje oni zauzimaju natjerali su Zapad da mogućnost ulaza Rusa u Ukrajinu shvati krajnje ozbiljno.
- Brine nas sljedeće: ne biste oružane snage dva puta pozicionirali kod granice s drugom zemljom i potom ne napravili ništa - rekao je jedan europski dužnosnik, referirajući se na prošlogodišnje ruske manevre.
- Mislim da je to ono čega se najviše bojim. Putin ih je sve stavio tamo. Ako opet ne napravi ništa... Što će šira međunarodna zajednica nakon toga misliti o moći Rusije - upitao je.
Spomenute procjene isplivale su u trenutku dok Putin radi na jačanju diplomatskih odnosa s onima koji mu pružaju podršku. Nakon što se u petak na otvorenju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu sastao s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, dva su lidera objavila podužu izjavu u kojoj su se požalili na svjetski poredak na čijem je čelu SAD, od ekspanzije NATO-a do formiranja saveza u azijsko-pacifičkoj regiji. Budući da Sjedinjene Države i njezini saveznici prijete da će Rusiji u slučaju da napadne Ukrajinu nametnuti oštre sankcije kojima će joj, između ostaloga, ograničiti mogućnost izvoza nafte i plina, Moskva i Peking dogovorili su novu energetsku suradnju.
Iako ne umanjuju važnost sastanka Putina i Xija, kao ni usklađenost njihovih stavova, američki dužnosnici navode da je znakovito da se u spomenutoj izjavi ne spominje Ukrajina, što znači da Kina nije oduševljena idejom vojnih intervencija i nestabilnošću koju one mogu prouzročiti.
- Prodor ruskih vojnika u Ukrajinu mogao bi osramotiti Peking jer bi sugerirao da je Kina spremna tolerirati ili prešutno podržati ruske napore da podjarmi Ukrajinu - rekao je u petak vodeći američki diplomat za istočnu Aziju Daniel Kritenbrink.
Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Maria Zaharova rekla je da je potkopavanje ZOI u Pekingu jedan od razloga zbog kojih SAD i njegovi partner sada šire "lažne informacije".
- Čim se počne pričati o tome da će neka zemlja koja nije dio "zapadnog kruga" biti domaćin Olimpijskih igara, odmah sve postane napeto: ljudska prava, nacionalni interesi, regionalni sukobi i još mnogo toga - rekla je Zaharova, a prenijela ruska novinska agencija Interfax.
Moskva je oštro odbacila nedavne tvrdnje Amerikanaca da će teren za invaziju Ukrajine pripremiti tako što će inscenirati napad ukrajinske vojske na ruski teritorij ili rusko stanovništvo u Ukrajini. Ruska ambasada u Washingtonu u petak je objavila transkript intervjua koji je ambasador Anatolij Antonov dao časopisu Newsweek, a u kojem je Antonov ustvrdio da SAD takvim izjavama zapravo priprema teren za vojne operacije koje će uz podršku Zapada poduzeti u Donbasu, regiji u kojoj se separatisti koji uživaju podršku Moskve već osam godina sukobljavaju s ukrajinskom vojskom.
- Ta je laž dio informacijskog rata protiv Rusije - rekao je Antonov.
- Washington već nekoliko mjeseci cijeli svijet provocira izjavama da će Ukrajina postati žrtva "ruske agresije" - dodao je ruski diplomat.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije u petak je zbog davanja sličnih izjava napalo zapadne lidere poput britanskog premijera Borisa Johnsona te ustvrdilo da se takve izjave ne mogu shvatiti ozbiljno.
Neki ukrajinski dužnosnici, među kojima je i predsjednik Vladimir Zelenski, spornima drže američke opise ruskih vojnih manevara i tvrdnje da je napad Rusa na njihovu zemlju "neminovan" te strahuju da će dovesti do izbijanja panike i naštetiti ukrajinskoj ekonomiji.
SAD sve više brine da bi prodor Rusa u Ukrajinu imao globalne posljedice, čak i ako ruski vojnici ne nastave napredovati nakon što zauzmu Ukrajinu. Takva kopnena ofenziva, najveća u Europi od 2. svjetskog rata naovamo, vjerojatno bi uzdrmala svjetski poredak na čijem je čelu tijekom posljednjih 75 godina bio SAD.
Američki dužnosnici vjeruju da je moguće da Rusija dio svojih snaga šalje u Bjelorusiju, koja se nalazi sjeverno od Ukrajine, kako bi pomoću njih zauzela grad Žitomir, koji se nalazi 140 kilometara istočno od Kijeva, te potom napala glavni grad Ukrajine. Istovremeno, Kijev bi napale i ruske snage koje bi u zemlju ušle s istoka. Takav bi manevar Rusima omogućio izbjegavanje Černobila koji se nalazi nedaleko od ukrajinsko-bjeloruske granice. Satelitske snimke pokazuju da se ruski vojnici koji se nalaze u Bjelorusiji približavaju Ukrajini, a Ministarstvo obrane Rusije reklo je u subotu da je borbene avione Suhoj Su-25SM poslalo u Bjelorusiju kako bi sudjelovali u tekućim "vojnim vježbama". Rusija Ukrajinu potencijalno može napasti bojnim brodovima koji se nalaze u Crnom moru, a kojih tamo ima 20 do 30.
Osobe upoznate sa sigurnosnim procjenama smatraju da Putin još nije odlučio hoće li prodrijeti u Ukrajinu. Navode da bi se mogao odlučiti i za manji prodor u područje duž obale Crnog mora ili u Donbas. Zapadni su dužnosnici podijeljeni oko pitanja hoće li Putin pokušati sveobuhvatnu ili djelomičnu invaziju. Jedan zapadnih sigurnosni dužnosnik rekao je da bi invazija koja za cilj ima okupaciju neograničenog trajanja bila veliki izazov za Moskvu. Sve upućuje na to da Ukrajinci ne bi prihvatili rusku marionetu na čelu države te da bi oformili snažan pokret otpora, što vojni, što civilni.
Količina vojske koju je Rusija mobilizirala sugerira da je nije riječ o blefu, no jedan zapadni sigurnosni dužnosnik kaže da neki europski dužnosnici još nisu sigurni. Sigurnosni je dužnosnik upozorio da Putin toliko pritišće Ukrajinu da bi tamošnja vlada mogla pasti i bez sveobuhvatne invazije.
Dok mnogi vjeruju da Rusi mogu napasti bilo kada, vjeruje se da bi najbolji trenutak za napad bio period između sredine februara i kraja marta. Tada bi ruska oklopna vozila lako mogla putovati smrznutim ukrajinskim tlom. Moguće je i da će Putin pričekati da prvo završe ZOI u Peking kako ne bi naljutio Kinu i stavio u pitanje kinesku financijsku pomoć koja bi mu trebala u slučaju da ga SAD kazni sankcijama.
Premda Ukrajina nije dio NATO-a, a SAD i njegovi saveznici na planiraju direktno odgovoriti na rusku invaziju, bilo kakav napad Rusa na Ukrajinu jamačno će uznemiriti NATO-ov istočni bok koji čine Poljska, Litva, Latvija i Estonija.
Ministarstvo obrane SAD-a objavilo je u četvrtak da će na tenzije reagirati tako što će u Europu poslati dodatnih 3000 vojnika, od kojih će 1700 otići u Poljsku. Tristo vojnika iz baze Fort Bragg u subotu je stiglo u njemački Wiesbaden kako bi upogonili novi stožer koji će nadgledati odgovor SAD-a na ruske manevre.
Trenutno se u Europi nalazi 85 hiljada američkih vojnika. Oko tisuću vojnika koji su stacionirani u Njemačkoj prebačeni su u Rumunjsku kako bi se Rusima pokazalo da prodor u državu saveznicu rezultirao vojnim odgovorom. SAD nije isključio mogućnost slanja još vojnika na istok Europe.
U slučaju prodora Rusa u Ukrajinu, SAD bi se mogao naći u situaciji da brzo mora odlučiti što napraviti sa svojim građanima i vojnicima koji se još uvijek nalaze u Ukrajini. Američki su dužnosnici rekli da se oko 7500 Amerikanaca javilo američkoj ambasadi u Kijevu te da to tek treba napraviti još nekoliko hiljada. SAD već sedmica od svojih državljana u Ukrajini traži da ozbiljno razmisle o odlasku. Nije jasno kakva bi se evakuacija mogla organizirati tijekom napada Rusa, ako ikakva. Za razliku od Afganistana, iz kojeg su se Amerikanci morali evakuirati zračnim putem, Ukrajina graniči s četiri NATO zemlje - Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
SAD je rekao da se u Ukrajini trenutno nalazi oko 300 vojnika, uglavnom vojnih savjetnika iz Nacionalne garde savezne države Floride. Ministarstvo obrane SAD-a reklo je da ih se brzo može povući.
