Ruski parlament žuri s usvajanjem novog zakona koji će omogućiti Vladimiru Putinu i Kremlju da pošalju još nekoliko stotina hiljada ljudi u borbu protiv Ukrajine.
„Ovi amandmani napisani su za veliki rat i opću mobilizaciju. A miris tog velikog rata već se osjeća“, zlokobno je najavio Andrej Kartapolov, šef Duminog odbora za odbranu.
Iako se činilo da je ruski predsjednik satjeran u ćošak, jer ukrajinska vojska vraća zemlju koju su okupirali agresori, a sposobna je i za udare duboko u neprijateljski teritoriju, čini se kako Putinu nikakav mir nije na pameti, čak i uz novi pritisak sankcija koje sve više prijete ruskoj privredi.
Zapad zasad ostaje ujedinjen u podršci Kijevu, a pobuna koju je nedavno organizovao šef Wagnerovih plaćenika, Jevgenij Prigožin, daje dodatnu nadu u to da će se ratni štab Kremlja ubrzo slomiti.
Ipak, iz ruske perspektive stvari izgledaju potpuno drugačije – u Kremlju duboko vjeruju da mogu da priušte dugotrajan rat. Financial Times piše kako se predviđa da će ruska privreda ove godine zabilježiti skroman rast, mahom zbog neprestanog rada vojnih firmi, kojima kritične komponente poput mikročipova stižu iz Kine, ali i drugih izvora.
Uprkos sankcijama, Kremlj i dalje raspolaže velikim svotama novca – najveću dobit donijela im je, naravno, energija, a pomogla je i prilagodljivost ruskih izvoznika robe, koji su pronašli nove kupce i koji plaćanja podmiruju uglavnom u kineskim juanima. A postanu li proračunski pritisci još akutniji, ruska centralna banka mogla bi dodatno da devalvira rublju, olakšavajući plaćanje vojnika, radnika odbrambene industrije i unutrašnjih sigurnosnih snaga, koje rusku elitu i javnost drže pod represijom i u skladu s Putinovim katastrofalnim kursom.
Što se tiče samog rata, čini se kako Kremlj baš i nije previše uznemiren ukrajinskom kontraofanzivom. Putin i dalje računa na to da Rusija može mobilizovati tri do četiri puta više ljudstva od Ukrajine.
A Kremlju upravo novi zakon treba da pomogne da izbjegne još jednu mobilizaciju – naime, ruska vlada od sad može tiho da šalje pozive onolikom broju ljudi koliko smatraju da je potrebno. Gornja granica za služenje obveznog roka biće podignuta se s 27 na 30 godina, ali i tu ostaje prostora za nove korekcije u budućnosti. Nakon što se izda elektronsko obavještenje o mobilizaciji, ruske granice odmah će biti zatvorene za sve primatelje istog, čime se sprečava novi masovni egzodus vojno sposobnih muškaraca. Kazne za odbijanje služenja vojnog roka također su pooštrene. Ovi potezi, kombinovani s ogromnim državnim ulaganjem u proširenje proizvodnje oružja, trebalo bi da pomognu Putinu da izgradi veću i bolje opremljenu vojsku.
Istovremeno, Rusija i dalje radi na gušenju ukrajinske ekonomije uskraćujući im sve izvore prihoda. Moskva ne samo da se povukla iz sporazuma o žitu, koji je omogućio ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora, nego je pokrenula i masovne napade na ukrajinske luke kako bi uništila svaku mogućnost oživljavanja spomenutog sporazuma. Osim toga, nastavljaju se i žestoki napadi na ukrajinsku civilnu infrastrukturu – cilj im je da učine gradove nenastanjivima i spriječe obnovu.
Prema pisanju FT-a, Kremlj se nada kako će brzom obnovom ruske vojske te desetkovanjem ukrajinske privrede i oružanih snaga još više isfrustrirati Zapad i tako ga naterati da smanji podršku Kijevu. Kako bi ubrzala ovaj proces, Moskva vešto koristi pretnje eskalacijom, uključujući širenje sukoba prema teritoriji NATO-a preko Belorusije uz pomoć Wagnerovih plaćenika.
