Štrajk rudara Rudnika mrkog uglja "Kreka" kod Tuzle, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), koji se trebao održati 16. avgusta u znak protesta zbog odluke uprave rudnika da trećinu rudara zbog lošeg poslovanja uputi na prekid rada, otkazan je nakon zabrane štrajka koju je naložio Općinski sud u Tuzli.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio predsjednik Sindikalne organizacije rudnika Zuhdija Tokić.
Odlukom suda štrajk je zabranjen jer za njega, prema Zakonu o štrajku bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH (FBiH), nisu ispunjeni uslovi, a glavni argument je nezavršen postupak mirenja sindikalne organizacije i uprave, pokazuje dokument koji je na uvid dobio RSE.
Protest rudara za sada je na čekanju, a ako Uprava ne povuče odluku, iz sindikalne organizacije rudnika "Kreka", najstarijeg bosanskohercegovačkog rudnika, najavljuju novu "husinsku bunu", kao podsjetnik na oružani otpor rudara 1920. godine protiv nasilja organa državne vlasti tokom generalnog štrajka rudara BiH.
Zuhdija Tokić kaže da ih je na ovakve poteze natjerao sistem.
"Mi smo legalisti i evo poštujemo odluku suda i nećemo ići u štrajk, ali isto tako je i rudnik je trebao biti legalista i ne ići u realizaciju odluke o prekidu rada dok se ne završi mirovni proces", navodi Tokić.
Rudnik "Kreka", koji posluje u okviru koncerna Javnog preduzeća Elektroprivrede BiH (JP EPBiH), ima 2.100 zaposlenih i već godinama se suočava sa finansijskim problemima.
Prema odluci Uprave od 12. avgusta na prekid rada je upućeno je 111 radnika. Ukupno 640 radnika koje čeka ista sudbina. Za to vrijeme primat će 60 posto osnovne plaće koja u prosjeku iznosi oko 500 eura, kaže Tokić.
Prekid rada je predviđen zbog toga što je rudnik u prvih šest mjeseci 2021. godine poslovao negativno u iznosu od cca 13 miliona konvertibilnih maraka (oko 6,5 miliona eura), te se trenutno suočava s privremenim zastojem u proizvodnji koji posljedično uzrokuje i pad prihoda, navedeno je u saopštenju za javnost rudnika.
Dok u saopštenju navode da rad neće biti prekinut nijednom radniku iz proizvodnog procesa, Tokić tvrdi drugačije, te navodi da su odlukom obuhvaćeni i inženjeri procesa proizvodnje.
"Zamislite jedan inženjer na otkrivci… Ko se razumije u rudarstvo na površinskim kopovima, nezamislivo je da se bez njega radi", kaže Tokić, te dodaje da se na listi nalaze i djeca 180 rudara stradalih u nesreći u ovom rudniku 1990. godine.
Zbog navedene odluke Sindikalni odbor rudnika podnio je tužbu protiv vršioca dužnosti direktora rudnika Huseina Trumića, dok je od Elektroprivrede BiH, Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH i premijera FBiH Fadila Novalića tražio da smjeni upravu rudnika, pozivajući se na Zakon o radu FBiH.
Također su najavljene i pojedinačne tužbe.
"Mi evo čekamo odluku Suda. Ukoliko odluka Suda bude išla stvarima logike, bez pritisaka, trebalo bi da se završi na taj način da se van snage stavi primjena odluke do okončanja mirovnog procesa. Ukoliko se postupi drugačije, mi ćemo u saradnji sa Samostalnim sindikatom radnika rudnika Federacije BiH organizovati masovne proteste", kaže Tokić.
"Tad ćemo, ja ću reći slobodno, u jednoj modernoj husinskoj buni odbraniti rudnike i rudare", upozorava Tokić.
Problem rudnika
Krekini rudari, koji kopaju ugalj u jednom površinskom i dva podzemna rudnika, godinama se bore za rješavanje nagomilanih problema.
Plaće u ovom rudniku skoro svakog mjeseca kasne, investicijski ciklus do danas nije okončan, a metode eksploatacije uglja odavno su zastarjele.
Zbog neplaćenih poreza rudniku su u više navrata bili blokirani računi, a iz ovih razloga rudari su svoja prava tražili štrajkom od kojih se posljednji održao u martu ove godine. Dvadesetak ih je štrajkovalo i glađu.
Pored Rudnika "Kreka" u Koncernu Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH posluje još šest rudnika.
Poreski dug rudnika u Federaciji BiH iznosi skoro 263 miliona eura.
Dugovanja rudnika po svim osnovama iznose više od 460 miliona eura, a ukupni gubitak u 2020. godini je bio oko 39,5 miliona eura.
Tokić kaže da se rudnik tjera u stečaj kako bi se omogući posao privatnim kompanijama, te za stanje u optužuje Elektroprivredu BiH koja, kako kaže, nije izvršila obećana ulaganja u modernizaciju rudnika.
"Vi da pitate bilo kojeg rudara u rudniku čime radi, rekao bi vam krampom, metodom starom sto godina, a famozno široko mehanizovano čelo, koje bi ponudilo humaniji rad i puno bolji proizvodni rezultat, koji bi opet dao finansijske efekte, nema ga i niko neće da kaže kad će doći. Mi znamo da neće nikada", kaže Tokić.
Navodi da je od ulaska rudnika u koncern Elektroprivrede BiH, 2009. godine, broj radnika prepolovljen, kao i da trenutno niska cijena uglja ne može pomoći oporavku poslovanja.
Reorganizacija rudnika - put ka održivosti?
Elektroprivreda BiH je u aprilu 2021. godine pokrenula proces reorganizacije koji bi trebalo da osigura osnove za ekonomski održivo poslovanje i rad rudnika u periodu energetske tranzicije zasnovane na dekarbonizaciji, odnosno prestanku korištenja uglja za proizvodnju struje i postepenom zatvaranju termoelektrana i rudnika.
Od 2009. do 2020. godine u modernizaciju je uložila 160 miliona eura, no i pored toga stanje u sedam rudnika koji posluju u okviru koncerna EPBiH je daleko od očekivanog.
Na osnovu odluka organa društva u junu 2021. godine osigurala je oko 62,5 miliona eura za zbrinjavanje viška zaposlenih i izmirivanje obaveza za penzionisanje radnika u rudnicima Kreka, Đurđevik, Breza, Kakanj, Zenica i Abid Lolić.
Istom odlukom osigurano je i oko 65 miliona eura za nastavak investicionih ulaganja.
Time su ispunjene obaveze EPBiH iz Sporazuma od 19. maja 2021. godine, potpisanog sa Sindikatom radnika rudnika u Federaciji BiH (FBiH) o nastavku restrukturiranja rudnika, koje su se odnosile na osiguranje finansijskih sredstava.
Šta kaže nadležno ministarstvo?
Sve više zemalja Evropske unije odriču se uglja kao energenta u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine i okreću se zelenim izvorima energije. Shodno tome, do sada je zatvorena polovina evropskih elektrana na ugalj, u cilju klimatski neutralne planete do 2050. godine.
Tranzicija s uglja, čije rezerve u BiH iznose oko šest milijardi tona, na obnovljive izvore energije veliki je izazov za BiH i uslov koji treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji
Ministar energije i rudarstva Federacije BiH Nermin Džindić za RSE kaže kako će se ovaj proces vršiti u nekoliko faza.
"Ne može se to preko noći uraditi nažalost. Taj proces će trajati, kako je i definisano planom, restrukturiranja, u nekoliko faza sve dok traje prelazak, smanjenja ili zaustavljanja proizvodnje električne energije iz uglja", kaže Džindić.
Džindić navodi da je najveći višak radnika u rudnicima Federacije BiH zabilježen u administraciji, te da je planom restrukturiranja planirano da se dio njih zbrine upošljavanjem u službama potrebnim Elektroprivredi BiH.
"Imate situaciju da u određenim rudnicima imate pjevača, muzičara, agronoma, poljoprivrednih tehničara, itd. To su jednostavno struke koje rudnicima nisu u ovom trenutku potrebne", kaže Džindić.
Iz Elektroprivrede BiH su ranije naveli da su provedene analize pokazale da je za planiranu proizvodnju količina uglja potrebnih za rad termoelektrana neophodno 5.585 radnika, te da u je prekobrojnih oko 1.500.
"Mi u rudnicima smo svjesni da budućnost rudnika nije u rudarstvu i da se to otprilike svodi sve do negdje 2050. godine. Međutim, isto tako smo svjesni da jedna Njemačka, koja je velesila, evo 50 godina radi se na zatvaranju rudnika. Ulažu se ogromne milijarde eura za pokrajine i oblasti koje će pretrpjeti posljedice toga, a ovdje sve ide preko leđa rudara", Kaže Tokić.
Blokirani računi, nagomilani dugovi, nelikvidnost rudnika i nekonkurentnost uglja – trenutna je situacija u rudnicima u Bosni i Hercegovini (na fotografiji rudari u jednom od rudnika u BiH)
U novembru 2020. godine BiH je potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na samitu zemalja regije u u Sofiji.
Ovom deklaracijom zemlje regije su se obavezale na uvođenje modela za oporezivanje emisija gasova s efektom staklene bašte, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i postupno ukidanje subvencija za ugalj. Zelena agenda je predviđena Evropskim zelenim planom, koji sadrži mjere kako bi EU bila klimatski neutralna do 2050.
Kroz ovaj program predviđa se devet milijardi eura pomoći za ostvarenje ovih ciljeva na Zapadnom Balkanu.
