Vrijednost rublje je ove sedmice pala na manje od 1 američki cent nakon što je Rusiji uvedena nova runda zapadnih sankcija nakon njene invazije na Ukrajinu.
Rusija pokušava da svoju ekonomiju učini otpornijom na sankcije od 2014. godine, kada su Sjedinjene Države i Evropa sankcionisale njenu finansijsku, odbrambenu i naftnu industriju kao odgovor na Kremljovu aneksiju Krima. Ali najnovije ekonomske kazne ne nalikuju ničemu s čime se Rusija suočavala ranije, jer je odsjekla vladu od velike većine svojih rezervi od 640 milijardi dolara, piše Washington post.
Taj novac je bio od suštinskog značaja za napore Rusije da se odupre eskalirajućim sankcijama. Bez toga, ruska centralna banka ne može uskočiti kako bi zaštitila vrijednost rublje, spriječila trgovinske poremećaje ili stabilizirala ukupnu ekonomiju zemlje.
Rusija živi sa ekonomskim sankcijama od 2014. godine, koje su ograničile trgovinu i pristup američkom i evropskom kapitalu. Od tada je vlada povećala svoje rezerve sa 430 milijardi dolara u maju 2014. na 640 milijardi dolara, finansirane uglavnom prodajom nafte i gasa. Također je diverzificirao svoje rezerve od američkih dolara i eura.
Od marta 2014. Rusija je više nego prepolovila udio novca Centralne banke u američkim dolarima, više nego udvostručila svoj udio u zlatu i počela da ulaže u kineski juan.
Te rezerve su dobre onoliko koliko je dobar pristup Rusije njima. Iako Rusija posjeduje svoje rezerve, novac se drži u bankama u drugim zemljama. Od 2014. te rezerve su se pomjerile sa Zapada.
Do prošle sedmice nije bilo razloga vjerovati da će Rusija ikada izgubiti pristup svojim rezervama širom Sjedinjenih Država, Evrope i Japana.
“Dok su druge zemlje poput Afganistana, Irana i Libije već imale zaplijenjenu imovinu centralne banke, obim sankcija nametnutih ruskoj centralnoj banci su bez presedana”, rekao je David Beckworth, viši istraživač u Mercatus centru u George Masonu Univerzitet.
Prekidanje pristupa rezervama Centralne banke ozbiljno sputava odgovor Rusije na nastalu ekonomsku krizu i prijeti padom njene valute.
Rublja, kao i sve valute, zavisi od ljudi koji veruju da će zadržati svoju vrijednost tokom vremena. Kada povjerenje padne, ljudi hrle na stabilnije valute, poput dolara ili eura. Ovo preplavljuje tržište rubljama, smanjujući njihovu vrijednost, što može stvoriti začarani krug ako više ljudi želi da isprazni valutu.
U uobičajenim vremenima, ili pod manje oštrim sankcijama, ruska Centralna banka mogla bi skratiti taj ciklus trgovanjem rublje za dolare po garantovanom kursu: recimo, 80 rubalja po dolaru. Budući da je banka voljna razmjenjivati po tom kursu, 80 rubalja sada vrijedi jedan dolar - i vrijedit će sve dok bankine rezerve budu izdržale.
Ali ta strategija zahtijeva ogromne rezerve gotovine u stabilnim valutama. Rusija je skladištila tu imovinu, ali do većine više ne može doći.
“Činjenica da imaju svoje rezerve u inostranstvu pokazala je da zaista nisu očekivali da će Sjedinjene Države otići ovako daleko”, rekao je Hagar Chemali, viši saradnik Geoekonomskog centra Atlantskog vijeća i bivši glasnogovornik Ministarstva finansija.
Ruska centralna banka mnogo je investirala u zlato od 2014. godine, stvarajući velike domaće zalihe. Ali zlato se ne može koristiti za jačanje rublje, jer zemlja ne može prodati zlato za dolare, eure ili jene.
Druge strategije zaštite od sankcija nisu dovoljno razvijene da u potpunosti zaštite ekonomiju zemlje, navodi se u izvještaju Instituta za međunarodne finansije. Rusija je od 2014. naglo smanjila svoje dugove prema drugim zemljama, sa 733 milijarde dolara na 478 milijardi dolara. Zaduženost prema drugim zemljama produbila je ekonomsku krizu u drugim zemljama pod sankcijama kao što su Mijanmar i Turska.
Rusija je takođe pokušala da smanji oslanjanje na SWIFT, međunarodni bankarski komunikacioni sistem sa sjedištem u Belgiji, stvaranjem sopstvenog sistema za razmjenu poruka. Međutim, oko 80 posto ruskih bankarskih transakcija i dalje koristi SWIFT, a one koje ne koriste uglavnom su domaće. Tokom vikenda ključne ruske banke su uklonjene iz SWIFT-a.
"Putinova strategija je izgradila zid, ali taj zid ima puno rupa", rekao je Clay Lowery, izvršni potpredsjednik Instituta za međunarodne finansije. “Ono što ste vidjeli u posljednjih nekoliko dana je dramatičan napad na te rupe.”
Ruska centralna banka rasporedila je svoje preostale resurse kako bi pokušala obuzdati krizu. Banka je naložila izvoznim kompanijama da prodaju 80 posto svog deviznog prihoda kako bi podržale rublju, jer to ne može. Također je podigla kamatnu stopu na štedne račune sa 9,5 posto na 20 posto kako bi podstakla Ruse da svoj novac drže u banci.
Dramatični pad rublje na deviznim tržištima ne znači odmah manju kupovnu moć na ulicama Moskve. Hljeb u ponedjeljak nije odjednom poskupio 25 posto.
Ali više od drugih sankcija, ograničavanje centralne banke nesumnjivo će uticati na obične Ruse. “Ministarstvo trezora uvijek pokušava da cilja sankcije što je više moguće”, rekao je Chemali. “Ali nešto što utiče na valutu automatski će stvoriti kolateralnu štetu.”
Znakovi na terenu ukazivali su na problematičnu budućnost jer su Rusi žurili da povlače novac iz banaka, a berza u zemlji je zatvorena danima, napisao je Washington post.
