Iako je ubjedljivo prva na listi respiratornih virusnih infekcija kod djece, o prehladi mnogi roditelji i dalje imaju brojne predrasude.
Bez spavanja s temperaturom
Povišena temperatura češće se javlja uvečer, što ne znači da dijete treba držati budno da mu ne bi skočila temperatura. Dijete treba raskomotiti, dati mu da pije što više tečnosti, tuširati ga mlakom vodom i primijeniti lijekove za snižavanje temperature ukoliko je ona viša od 38 stepeni. Ako je dijete malaksalo, odbija da jede, žali se na bolove u mišićima i zglobovima i temperatura je 39 stepeni, odvedite ga kod pedijatra zato što je moguće da ima gripu.
Hladan zrak šteti
Prehlada se javlja bilo kada u godini, ali je najčešća zimi zato što djeca više vremena provode u zatvorenim prostorijama. Tako se virusi lakše prenose kihanjem i kašljanjem, kao i direktnim kontaktom. Ipak, postoje istraživanja koja kažu da hladan zrak u dužem periodu oštećuje sluznicu nosa i tako je čini propustljivijom za viruse.
U vrtić čim temperatura padne
Najbolje liječenje prehlade je mirovanje i davanje lijekova koji će smanjiti sekret u nosu i ublažiti kašalj. Dijete ne treba ići u vrtić čim padne temperatura, već je najbolje da ostane kod kuće sedam dana kako bi se sasvim oporavilo.
Hrana ne liječi
Postoje namirnice koje stimuliraju imunitet i tako posredno u izvjesnoj mjeri sprečavaju prehladu. To su prije svega jagode, borovnice, kajsije, banane, crveni grejpfrut, papaja, mango, paradajz, brokula, špinat, slatki krompir, mrkva, tikva, crni i bijeli luk. Suplementi su koncentrirani izvori vitamina i minerala i za neke je dokazano da smanjuju učestalost ili dužinu trajanja prehlade. To su vitamin C i vitamin D, od minerala cink, a korisni mogu biti i probiotici i glukani.
